Kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj i Sloveniji najniže su u regionu, dok u Srbiji i dalje iznose oko 5 odsto zbog restriktivne monetarne politike
Stambene kamate u regionu Adria beleže značajnu razliku između članica evrozone i zemalja van nje, pokazuju najnoviji ekonomski podaci. Hrvatska i Slovenija, kao deo evrozone, trenutno imaju prosečnu kamatnu stopu na nove stambene kredite od oko 3 odsto, što je ujedno i najniži nivo u regionu. Ovaj pad usledio je nakon perioda monetarnog stezanja tokom 2023. i 2024. godine, kada su kamate na stambene kredite značajno porasle zbog podizanja referentne stope Evropske centralne banke (ECB) na blizu 4 odsto.
Kamatne stope na stambene kredite u regionu sada su niže od inflacije, što rezultira negativnom realnom kamatnom stopom – inflacija praktično umanjuje realni teret otplate kredita. Ključni faktor ovog trenda je visoka likvidnost bankarskog sistema – depoziti građana i kompanija nalaze se na istorijski visokim nivoima, što je bankama omogućilo da smanje trošak finansiranja i agresivno spuste kamate na stambene kredite.
U isto vreme, profitabilnost banaka u Hrvatskoj i Sloveniji ostaje izuzetno visoka. Neto kamatne marže (NIM) banaka iznose oko 2,5 odsto, dok su tokom 2023. godine dosezale i do 3 odsto. Banke su tokom ciklusa rasta kamata znatno brže povećavale kamate na kredite nego na depozite, što je dovelo do snažnog rasta profitabilnosti sektora.
Za razliku od stambenih kredita, potrošački krediti u regionu ostaju značajno skuplji. U Adria regionu kamatne stope na potrošačke kredite prelaze 5 odsto, pri čemu Slovenija beleži više od 6 odsto, dok su najniže kamate u Hrvatskoj – 5 odsto. Ovakva razlika posledica je veće rizičnosti potrošačkih kredita, koji su nenamenski i nemaju obezbeđenje u nekretninama, što banke kompenzuju višim kamatama i maržama.
U Srbiji, koja nije članica evrozone, situacija je znatno drugačija. Narodna banka Srbije zadržava restriktivnu monetarnu politiku, sa referentnom stopom na 5,75 odsto, što usporava pad kamatnih stopa u celom bankarskom sistemu. Prosečne kamatne stope na stambene kredite s valutnom klauzulom trenutno su oko 5 odsto, dok se u Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji kreću oko 4 odsto.
Tokom narednih 12 meseci očekuje se nastavak postepenog pada kamatnih stopa na stambene kredite u evrozoni i delu Adria regiona, pre svega u Hrvatskoj i Sloveniji. Kod potrošačkih kredita, pad će biti sporiji jer banke i dalje imaju snažnu pregovaračku poziciju i visoke marže.
Ekonomski podaci jasno pokazuju da se Adria region deli na dva finansijska bloka: Hrvatska i Slovenija funkcionišu kao produžetak monetarne politike ECB, dok zemlje izvan evrozone i dalje snose premiju za višu inflaciju i nezavisnu monetarnu politiku. Ovakva podela ima direktan uticaj na troškove finansiranja građana i kompanija, kao i na profitabilnost bankarskog sektora u svakoj od zemalja.









