Poslednja kiša donela svega pet litara po kvadratu pre tri nedelje, kukuruz i suncokret pod rizikom
Prolećna suša koja je pogodila Srbiju ove godine ostavila je ozbiljne posledice na sve ratarske kulture, a prinos pšenice mogao bi, prema procenama poljoprivrednika, da bude manji za 20-30 odsto ako kiša ne padne u narednih sedam dana. Poslednja kiša zabeležena je pre tri nedelje, kada je palo samo pet litara po kvadratnom metru, što je nedovoljno za razvoj prolećnih i jesenjih useva.
Ratar iz okoline Subotice Miroslav Matković ističe da je pšenica trenutno u fazi kada joj je voda najpotrebnija za punjenje zrna. “Ako kiša ne padne u narednih sedam dana, prinos će, prema trenutnoj proceni, biti 20-30 odsto manji. Strahujemo da bi prinos mogao da bude samo četiri-pet tona po hektaru, što je skoro upola manje od dobrog roda”, izjavio je Matković.
Poljoprivrednici širom Srbije, od Subotice do centralnih krajeva, suočavaju se sa nedostatkom vlage i napadima štetočina, što dodatno otežava situaciju. Nedeljko Savić iz okoline Požarevca naglašava da pšenica počinje da cveta, ali da zbog nedostatka vlage donji listovi žute i da su odlučili da ne koriste pesticide, jer biljka u ovim uslovima povlači više otrova kroz list. “Ovo je treća uzastopna sušna godina i ni stariji meštani ne pamte da kiše nema tokom marta i aprila. Jesenje kulture su takođe ugrožene”, dodaje Savić.
Savić je ove godine posejao 80 hektara pšenice, 70 hektara suncokreta i 50 hektara kukuruza. On napominje da je kukuruz nikao zahvaljujući ranijim padavinama, ali da ne napreduje i ne raste zbog trenutne suše. “Ne znamo šta da radimo, ovo je užas, bolje da smo se kockali nego što smo radili”, istakao je Savić.
Slična situacija je i u južnom Banatu, gde poljoprivrednici navode da je nivo podzemnih voda opao, što dodatno otežava oporavak biljaka. Prognoze za naredni period nisu optimistične, a poljoprivrednici upozoravaju da bi izostanak padavina mogao da izazove značajne ekonomske gubitke na nacionalnom nivou.









