Iako Srbija proizvodi deo naftnih derivata u svojoj rafineriji, cena benzina i dizela u velikoj meri zavisi od dešavanja na svetskom tržištu
Svaki put kada izbiju sukobi u velikim naftnim regionima sveta, među prvim posledicama koje građani osete jeste rast cena goriva. Rat u Ukrajini, ali i sukobi na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, utiču na svetsko tržište nafte, a samim tim i na cene benzina i dizela u Srbiji.
Iako Srbija ima rafineriju u Pančevu i deo potreba za gorivom obezbeđuje preradom sirove nafte, domaće tržište nije izolovano od globalnih ekonomskih kretanja.
Sve počinje od cene sirove nafte
Cena goriva na pumpama najviše zavisi od cene sirove nafte na svetskim berzama. Kada izbije rat ili dođe do ozbiljnih geopolitičkih tenzija, investitori i trgovci strahuju da bi moglo doći do poremećaja u snabdevanju.
Čak i ako do prekida proizvodnje ne dođe, sama neizvesnost često je dovoljna da cena nafte poraste. Kako nafta poskupljuje, rastu i cene benzina, dizela i drugih naftnih derivata.
Zašto je Iran važan za cenu goriva?
Iran je jedan od najvećih proizvođača nafte na svetu, ali njegov značaj nije samo u količini koju proizvodi.
Uz obalu Irana nalazi se Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih prolaza na svetu. Kroz njega svakodnevno prolazi oko petine svetske trgovine naftom. Svaka pretnja zatvaranjem tog prolaza ili napadima na tankere izaziva zabrinutost na tržištu i gotovo po pravilu dovodi do skoka cena.
Zbog toga svaki ozbiljniji sukob u tom regionu veoma brzo utiče na cene goriva širom sveta.
Kako rat u Ukrajini utiče na tržište?
Rat u Ukrajini promenio je tokove svetske trgovine energentima. Sankcije Rusiji, napadi na energetsku infrastrukturu i otežan izvoz povećali su troškove transporta i uneli dodatnu neizvesnost na tržište.
Rusija je jedan od najvećih svetskih proizvođača nafte, pa svako smanjenje njene proizvodnje ili izvoza može uticati na globalnu ponudu. Kada je ponuda manja, a potražnja ostaje visoka, cena nafte raste.
Zašto gorivo poskupljuje i u Srbiji?
Cena benzina i dizela u Srbiji ne određuje se isključivo na osnovu domaćih troškova proizvodnje.
Na nju utiču:
- cena sirove nafte na svetskom tržištu,
- kurs američkog dolara, pošto se nafta uglavnom plaća u toj valuti,
- troškovi transporta,
- akcize i porezi,
- državna regulacija maksimalnih maloprodajnih cena.
Zbog toga promene na svetskom tržištu, iako se ne vide istog dana, posle određenog vremena stižu i do domaćih pumpi.
Kada cena može da padne?
Kao što ratovi podižu cenu goriva, tako smirivanje međunarodnih tenzija često dovodi do njenog pada.
Ako tržište proceni da nema opasnosti od prekida isporuka ili da će proizvodnja nafte ostati stabilna, cena sirove nafte obično počinje da opada. Nakon toga, uz određeno vremensko kašnjenje, mogu da pojeftine i benzin i dizel.
Globalni događaji imaju lokalne posledice
Iako se sukobi u Ukrajini ili na Bliskom istoku odvijaju hiljadama kilometara od Srbije, njihovi ekonomski efekti veoma brzo postaju vidljivi i kod nas. Rast cena goriva utiče na troškove prevoza, poljoprivrede, industrije i logistike, a posredno može dovesti i do poskupljenja hrane i drugih proizvoda.
Zbog toga cena nafte danas nije samo pitanje energetike, već jedan od najvažnijih pokazatelja koji utiče na inflaciju, privredni rast i životni standard građana širom sveta, pa tako i u Srbiji.










