Hi-Tech

ČIPOVI POSTAJU NOVA NAFTA: SK Hynix pregovara sa Intelom o proizvodnji memorije u SAD

Muffin Creatives

Veštačka inteligencija ne menja samo način na koji koristimo računare – ona ubrzano menja i mapu svetske industrije. Jedan od najboljih primera stiže iz sektora poluprovodnika, gde memorijski čipovi postaju strateška roba oko koje se bore kompanije, ali i države.

Južnokorejski SK Hynix razmatra mogućnost proizvodnje memorijskih čipova u Sjedinjenim Američkim Državama, a potencijalni partner mogao bi da bude Intel. Prema informacijama Reutersa, razgovori su još u ranoj fazi i konačan dogovor nije postignut.

Jedna od mogućnosti je da SK Hynix koristi deo Intelovih proizvodnih kapaciteta u Ohaju. Druga opcija podrazumevala bi zajednički poslovni poduhvat u koji bi mogle da budu uključene i velike kompanije iz cloud industrije, kojima je stabilno snabdevanje memorijom postalo izuzetno važno.

AI menja vrednost memorijskih čipova

Iza potencijalnog dogovora dve kompanije nalazi se mnogo veća priča. Eksplozija ulaganja u veštačku inteligenciju povećala je potrebu za specijalizovanim čipovima, ali i za memorijom bez koje moćni AI sistemi praktično ne mogu da funkcionišu.

Posebno značajna postala je HBM, odnosno memorija velikog propusnog opsega. Ona omogućava procesorima namenjenim veštačkoj inteligenciji da velikom brzinom pristupaju ogromnim količinama podataka.

SK Hynix je upravo jedan od ključnih proizvođača ove vrste memorije. Zbog toga pitanje gde će se budući kapaciteti graditi više nije samo poslovna odluka kompanije. Proizvodnja najnaprednijih čipova postala je deo šire borbe država za tehnološku i ekonomsku sigurnost.

Američki interes je jasan – što veći deo lanca proizvodnje poluprovodnika smestiti unutar zemlje. Veliki deo globalne proizvodnje čipova i dalje je koncentrisan u Aziji, zbog čega Washington već godinama pokušava da privuče nove fabrike na američko tlo.

Za SK Hynix Amerika, pritom, nije potpuno nova proizvodna destinacija. Kompanija je krajem avgusta započela izgradnju svog centra za HBM u Indijani, uz investiciju veću od četiri milijarde dolara. Plan je da masovna proizvodnja naredne generacije HBM-a u tom pogonu počne u drugoj polovini 2029. godine.

Potencijalna saradnja sa Intelom mogla bi, međutim, dodatno da proširi američko prisustvo južnokorejske kompanije.

Fabrike čipova postaju strateška infrastruktura

Za Intel bi partnerstvo takođe moglo da ima veliki značaj. Kompanija godinama ulaže u veliki proizvodni kompleks u Ohaju, ali je početak rada fabrika odlagan, a sada se očekuje da proizvodnja počne 2030. i 2031. godine. Dolazak velikog partnera mogao bi da pomogne Intelu da bolje iskoristi ogromne investicije u nove proizvodne kapacitete.

Ali postoji i druga strana priče.

Prebacivanje napredne proizvodnje iz Južne Koreje u SAD moglo bi da izazove zabrinutost u Seulu. Tehnologije poput DRAM-a i HBM-a imaju strateški značaj, pa bi eventualni projekat mogao da bude predmet regulatornog razmatranja u Južnoj Koreji.

Upravo to pokazuje koliko se industrija čipova promenila. Nekada je pitanje lokacije fabrike pre svega zavisilo od troškova rada, logistike, poreskih olakšica i blizine dobavljača. Danas se u računicu uključuju nacionalna bezbednost, trgovinska politika i tehnološka nezavisnost.

Zato poređenje čipova sa naftom nije samo zgodna metafora. Nafta je tokom 20. veka određivala industrijsku snagu država, pravce investicija i međunarodne odnose. U digitalnoj ekonomiji sličnu stratešku ulogu sve više dobijaju poluprovodnici.

A sa širenjem veštačke inteligencije posebno vredna postaje upravo memorija koja omogućava AI procesorima da iskoriste svoju ogromnu računarsku snagu.

Pregovori SK Hynixa i Intela možda se na kraju završe drugačije od scenarija koji se trenutno razmatraju. Obe kompanije naglašavaju da konačna odluka još nije doneta.

Ipak, sama činjenica da se takav projekat razmatra pokazuje novi pravac industrije: najveće tehnološke sile više ne žele samo pristup čipovima – žele fabrike, tehnologiju i lance snabdevanja što bliže svojim tržištima.

U svetu u kojem se milijarde dolara slivaju u AI infrastrukturu, kontrola nad proizvodnjom memorije mogla bi da postane jednako važna kao i razvoj samih procesora.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Možda će vas interesovati

Ostalo

ČIP ZA SAMO NEKOLIKO DOLARA Razvoj veštačke inteligencije uglavnom vezuje za ogromne modele, skupe grafičke procesore i velike centre podataka. Međutim, jedan eksperiment programera...

Kripto

Cena pala 5% u američkoj sesiji, derivativna tržišta pokazuju prenatrpane short pozicije i mogući preokret

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Svet

Američka kompanija za razvoj veštačke inteligencije potvrđuje planirani IPO za 2028, nezavisno od tržišnih reakcija na OpenAI i Antropik

Copyright © 2026 RED MEDIA GROUP DOO

Exit mobile version