Tehnološki gigant pokrenuo je pravni postupak i promoviše zakonske mere protiv zloupotrebe veštačke inteligencije u sajber prevarama
Google je zvanično podneo tužbu protiv kineske mreže sajber kriminalaca, optužujući je za korišćenje Gemini AI platforme u cilju sprovođenja masovnih prevara. Kompanija je ovaj potez najavila 12. juna 2026. godine, ističući da je reč o jednom od prvih slučajeva gde se pravno reaguje protiv zloupotrebe generativne veštačke inteligencije u globalnim prevarama. U saradnji sa američkim Federalnim istražnim biroom (FBI) i telekom operaterima, Google je identifikovao grupu koja je koristila lažne Gemini aplikacije i lažno oglašavala softver, što je velikom broju korisnika stvorilo ozbiljne bezbednosne i finansijske rizike.
U javnom saopštenju, iz Google-a navode da je cilj tužbe ne samo zaštita korisnika već i postavljanje presedana za odgovornost u domenu zloupotrebe AI tehnologije. Korišćenjem lažnih Gemini AI aplikacija, prevaranti su pokušali da dođu do ličnih podataka korisnika i da ih navedu na instalaciju zlonamernih programa ili ustupanje poverljivih informacija. Kompanija je istakla da su lažni nalozi i aplikacije bili distribuirani putem više kanala, uključujući lažne web stranice i društvene mreže.
Ovaj pravni potez deo je šire strategije Google-a u borbi protiv zloupotrebe veštačke inteligencije i digitalnih alata. Kompanija je istovremeno pozvala na donošenje novih zakonskih okvira koji bi efikasnije regulisali upotrebu AI sistema i sprečili slične napade u budućnosti. Google naglašava da je potrebno unaprediti saradnju između tehnoloških firmi, regulatornih tela i bezbednosnih agencija kako bi se zaštitila digitalna infrastruktura i korisnici na globalnom nivou.
Prema navodima kompanije, tužba ima za cilj da blokira dalju distribuciju lažnih Gemini AI rešenja i da se identifikuju odgovorni za širenje prevara. Google je naglasio da će nastaviti da razvija bezbednosne mehanizme i edukativne kampanje kako bi korisnici prepoznali lažne aplikacije i izbegli potencijalne pretnje. Ovaj slučaj još jednom skreće pažnju na izazove kontrole i bezbednosti u eri masovne primene generativne veštačke inteligencije.









