Zcash skočio 800% od 2025. godine, dok Bitcoin beleži pad od 10% zbog zabrinutosti oko privatnosti
Bitcoin (BTC) je danas trgovao na nivou od 81.240,15 dolara (oko 8,8 miliona dinara), beležeći pad od 0,52% u poslednja 24 sata, prema tržišnim podacima. Pad dolazi u trenutku kada sve više stručnjaka i institucionalnih investitora ukazuje na ograničenja Bitcoina u pogledu privatnosti, što dodatno utiče na sentiment na tržištu digitalnih valuta.
Bitcoin funkcioniše na javnoj blokčejn mreži gde su sve transakcije trajno zabeležene i dostupne za pregled u realnom vremenu. Iako su adrese pseudonimne, blockchain analitičari i nadležni organi često uspevaju da prate tokove sredstava i identifikuju učesnike. Ovakav nivo transparentnosti, nekada smatran ključnom prednošću, sada izaziva zabrinutost među velikim investitorima i centralnim bankama.
Poznati hedž fond menadžer i investitor Ray Dalio istakao je da „Bitcoin nema privatnost. Transakcije se mogu pratiti i potencijalno kontrolisati, zbog čega centralne banke nisu zainteresovane da ga drže kao rezervnu imovinu.” Dalio već godinama favorizuje zlato naspram Bitcoina, navodeći da je tržište zlata „dublje, šire i izvan domašaja pojedinačnih digitalnih sistema“.
Tržišna dinamika potvrđuje ove trendove: coin fokusiran na privatnost, zcash (ZEC), zabeležio je rast od preko 800% od početka 2025. godine, dok je Bitcoin u istom periodu pao više od 10%. Institucionalni investitori na događaju Consensus Hong Kong u februaru istakli su da će masovno usvajanje blockchain tehnologije na većem nivou zavisiti upravo od poboljšanja privatnosti, naročito kod velikih transakcija.
Dodatni izazov za Bitcoin kao rezervnu imovinu predstavlja snažna korelacija sa tehnološkim akcijama na Wall Streetu. Podaci pokazuju da je 90-dnevni koeficijent korelacije između Bitcoina i Nasdaq indeksa 0,89, što znači da se oko 79% kretanja cene BTC može objasniti kretanjem ovog tehnološkog indeksa. Time Bitcoin pokazuje karakteristike „risk-on“ imovine, a ne nezavisnog čuvara vrednosti u kriznim periodima.
U širem kontekstu, iako Bitcoin beleži porast institucionalnog interesovanja i sve veću upotrebu, stručnjaci smatraju da bez fundamentalnog rešavanja pitanja privatnosti i smanjenja zavisnosti od tradicionalnih tržišta, on teško može zadobiti poverenje centralnih banaka kao globalna rezervna imovina. Za srpske investitore ovo znači da, i pored visoke cene od 81.240 dolara (vrednost ekvivalentna 100 prosečnih plata u Srbiji), Bitcoin za sada ostaje pre svega špekulativan i volatilni instrument na tržištu digitalnih imovina.