Cena pala na 78.600 dolara, Nasdaq i S&P 500 takođe beleže gubitke dok nafta premašuje 100 dolara
Bitcoin (BTC) je u petak zabeležio značajan pad, spustivši se ispod 79.000 dolara i dostigavši intradnevni minimum od 78.600 dolara, što predstavlja pad od približno 4% u odnosu na prethodni maksimum od 82.000 dolara. U poslednja 24 sata cena se stabilizovala nešto iznad 79.000 dolara, ali i dalje beleži pad od 2,2%. Ovo kretanje dolazi u trenutku kada rastu prinosi na državne obveznice i rastu zabrinutosti zbog inflacije, što je izazvalo širi pad na globalnim finansijskim tržištima.
Pored Bitcoina, i drugi ključni finansijski instrumenti su zabeležili pad. Nasdaq 100 indeks otvorio je trgovanje sa gubitkom od 1,7%, dok je S&P 500 pao za 1,2%. Zlato je takođe pretrpelo pad od 2,5%, spustivši se na oko 4.500 dolara po unci. Nasuprot tome, cena WTI nafte skočila je 3% i premašila 100 dolara po barelu, potvrđujući rast pritiska na energente i inflatorne pritiske.
Rast inflacije i energenata podstakao je investitore da revidiraju očekivanja u vezi sa monetarnom politikom. Prinos na 10-godišnje američke državne obveznice porastao je na 4,58%, što je najviši nivo u više od godinu dana, dok su britanski 10-godišnji gilts dostigli 5,2%, najviši nivo od 2008. godine. Prema tržišnim podacima, investitori sada procenjuju gotovo 50% šanse za novo povećanje kamatnih stopa Federalnih rezervi do kraja godine, uz gotovo nikakvu mogućnost smanjenja stopa – što je značajan pomak u odnosu na prošlonedeljne prognoze.
Fundamentalni uzroci pada Bitcoina i drugih riskantnih aktiva povezani su sa naglim rastom troškova zaduživanja i očiglednim povratkom inflacionih rizika na globalnom tržištu. Pored toga, američki Senat je napredovao sa izmenama zakona o regulaciji kripto tržišta („Clarity Act“), što je dodatno uticalo na sentiment ulagača.
Rasprodaja je bila široko rasprostranjena: pored kriptovaluta, gubitke beleže i akcije, kao i zlato, dok rastu cene sirove nafte. Ovakva tržišna dinamika naglašava rastuću zabrinutost investitora oko potencijalnog zaoštravanja monetarne politike i inflatornih pritisaka. Za poređenje, Belex15 na Beogradskoj berzi zabeležio je blagi pad od 0,3% na 3.420 poena, dok su NIS akcije ostale stabilne na 725 dinara.
Podaci pokazuju da je prethodna nada tržišta u brze Fed rezove gotovo nestala, a investitori se sada pripremaju za mogući nastavak ciklusa povećanja kamatnih stopa. To dodatno opterećuje volatilne klase imovine poput kriptovaluta, koje su vrlo osetljive na promene u makroekonomskom okruženju i monetarnoj politici.