Connect with us

Hi, what are you looking for?

Moj Novčanik

Banke u Srbiji odbijaju zahteve za kredit i zbog duga od 500 dinara ili uplata u kladionici

Analiza pokazuje da čak i sitni dugovi i neozbiljne transakcije mogu uticati na kreditnu sposobnost građana, dok veštačka inteligencija detaljno prati tok novca

Foto Izvor: Pexels / Jakub zerdzicki

Analiza pokazuje da čak i sitni dugovi i neozbiljne transakcije mogu uticati na kreditnu sposobnost građana, dok veštačka inteligencija detaljno prati tok novca

Najnovija analiza bankarskih kriterijuma u Srbiji pokazuje da građani mogu biti odbijeni za kredit čak i zbog minimalnog duga od 500 dinara ili šaljivog opisa transakcije sa prijateljima. Banke sve češće koriste sofisticirane sisteme za procenu kreditne sposobnosti, uključujući veštačku inteligenciju koja automatski identifikuje svaki rizik u platnom prometu klijenata.

Pored standardnih parametara kao što su visina ličnih primanja, stabilnost zaposlenja i tip ugovora, banke obraćaju pažnju i na izuzetno male iznose dospelih dugovanja. Tako, na primer, neizmirena obaveza od svega 500 dinara prema telekomunikacionim operaterima ili javnim preduzećima može biti razlog za negativnu odluku o kreditu.

Posebnu pažnju banke posvećuju transakcijama prema kladionicama, koje se automatski evidentiraju kao rizične. Uplata novca na naloge sportskih kladionica ili drugih igara na sreću može biti signal za dodatnu provere i često vodi do odbijanja zahteva za kredit, bez obzira na iznos ili učestalost transakcije.

Prema navodima stručnjaka, banke na osnovu automatizovanih analiza evidentiraju i šaljive opise uplata ili transakcije koje naizgled nemaju ekonomski značaj. U kombinaciji sa angažovanjem u rizičnim industrijama ili nestandardnim ugovorima o radu, ovakve stavke dodatno smanjuju šanse za odobrenje kredita.

Ovakva praksa bankarskog sektora ima direktan uticaj na građane, koji često nisu svesni da i najmanji dug ili bezazlena uplata mogu uticati na njihovu kreditnu istoriju i mogućnost zaduživanja. Banke ističu da je cilj ovakve politike poboljšanje naplate i smanjenje rizika od nenaplativih potraživanja, dok stručnjaci savetuju građanima da redovno izmiruju i najmanje obaveze i vode računa o svim transakcijama.

Digitalizacija bankarskog sektora i korišćenje veštačke inteligencije dovodi do sve detaljnije analize finansijskog ponašanja klijenata, što dodatno pooštrava kriterijume za odobravanje kredita. Građani koji nameravaju da apliciraju za kredit savetuju se da pre toga provere svoju kreditnu istoriju i izbegavaju bilo kakve transakcije koje bi mogle biti protumačene kao rizične od strane banaka.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

U maju četiri neradna dana, a za rad na praznik minimalno 110 odsto veća dnevnica, bez zakonskih kazni za poslodavce

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...