Visina mesečnog minimalca varira do 9.000 dinara tokom godine zbog broja radnih sati, a najviši iznos može preći 68.000 dinara
Minimalna zarada u Srbiji od 1. januara 2026. godine iznosiće 371 dinar po radnom času, pokazuju zvanični podaci. Ova satnica važi za sve mesece tokom godine, ali ukupna mesečna minimalna plata varira u zavisnosti od broja radnih sati u konkretnom mesecu. Država propisuje isključivo cenu rada po satu, dok visina isplaćenog minimalca svakog meseca zavisi od radnog fonda sati.
Prema dostupnim podacima, razlika između najnižeg i najvišeg minimalca tokom godine može iznositi i do 9.000 dinara. Najniža minimalna zarada se isplaćuje u mesecima sa najmanje radnih sati, najčešće 160 sati, dok u mesecima sa najviše sati, minimalac može preći 68.000 dinara. Ova razlika je posledica promenljivog broja radnih dana i praznika u toku godine, što direktno utiče na ukupan broj sati za koje se minimalna satnica isplaćuje.
Takva konstrukcija minimalne zarade znači da ukupna mesečna primanja radnika na minimalcu nisu fiksna, već zavise od kalendarskih faktora. U maju 2026. godine, kao i u drugim mesecima sa punim radnim fondom, minimalac bi mogao biti na gornjoj granici od preko 68.000 dinara, ukoliko mesec ima veći broj radnih sati. U mesecima sa manjim brojem sati, iznos pada, što je posebno primetno kada ima više državnih praznika ili vikenda.
Važno je istaći da ova praksa nije karakteristična samo za Srbiju. U drugim evropskim zemljama, kao što su Slovenija i Nemačka, postoje slični principi obračuna – minimalna zarada po satu ili danu, što omogućava varijabilnost mesečnih primanja. Nedavno je Slovenija povećala svoj minimalac, što je izazvalo reakcije poslodavaca i javnosti, dok su u Nemačkoj u toku rasprave o ukidanju minimalne satnice za određene grupe radnika.
U Srbiji, ovakav model obračuna minimalca ima značajne implikacije na životni standard radnika sa najnižim primanjima. Varijacije u iznosima mogu otežati planiranje ličnih i porodičnih finansija, posebno u mesecima sa nižim fondom sati. S druge strane, u mesecima sa više radnih dana, radnici ostvaruju veće ukupne prihode.
Donošenjem odluke o minimalnoj ceni rada po satu na 371 dinar, nadležne institucije zadržale su dosadašnju praksu varijabilnog mesečnog minimalca, uz napomenu da se svaka promena minimalca reflektuje na sve radnike u zemlji. Ovakav sistem ostaje predmet javnih rasprava, jer direktno utiče na tržište rada, nivo potrošnje i socijalnu sigurnost zaposlenih sa najnižim primanjima.