Naučna analiza 3.000 glečera pokazuje da topliji letnji meseci ubrzavaju gubitak leda, dok su toplotni talasi uklonili do 28% zaštitnog snega
Najnovija analiza o stanju glečera na Aljasci otkriva da su ovi ledeni sistemi izrazito osetljivi na porast globalnih temperatura, što se direktno odražava na duže periode topljenja. Posmatranje više od 3.000 glečera u periodu od 2016. do 2024. godine pokazalo je da svaki rast letnje temperature za 1°C produžava sezonu topljenja glečera za približno tri nedelje, navodi se u naučnim podacima.
Toplotni talasi dodatno ubrzavaju ovaj proces, uklanjajući do 28% zaštitnog snežnog pokrivača koji tradicionalno izoluje glečer od direktnog uticaja toplote. U situacijama ekstremnih vremenskih događaja, kao što je bio slučaj tokom toplotnog talasa 2019. godine, snežna linija se podigla za gotovo 350 stopa u odnosu na uobičajeni nivo, što je rezultiralo ranim izlaganjem golih površina leda i ubrzanim gubitkom mase glečera.
Podaci prikupljeni radarskim monitoringom putem Sentinel-1 satelita omogućili su da se precizno prate promene snežnih linija i broj dana topljenja, čak i u uslovima oblačnosti ili tamnog perioda godine. Rezultati pokazuju da su duži periodi topljenja postali uobičajeni pod uticajem rastućih globalnih temperatura, posebno na glečerima u obalnim i unutrašnjim delovima Aljaske.
Povećanje broja dana topljenja direktno vodi ka većem godišnjem gubitku leda, što ima implikacije na dugoročnu stabilnost glečerskih sistema i doprinosi globalnom porastu nivoa mora. Stručnjaci ističu da je praćenje glečera na Aljasci ključno za razumevanje ubrzanih trendova gubitka leda koji se beleže širom sveta.
Ova otkrića ukazuju na važnost satelitskog radarskog posmatranja za klimatsku nauku, jer omogućava kontinuirano, pouzdano praćenje promena i identifikaciju ranih signala ubrzanog topljenja. Dugoročne posledice ovih promena uključuju uticaj na lokalne ekosisteme, vodne resurse i obalske zajednice, a dalji rast globalnih temperatura mogao bi dodatno ubrzati negativne trendove.









