S&P 500 i Nasdaq dostigli rekordne vrednosti, FTSE 100 pao 1,4 odsto zbog rezultata HSBC-a i geopolitičkih tenzija
Američki i evropski berzanski indeksi zabeležili su rast u utorak, dok je referentna cena Brent nafte pala za 4 odsto na 109,87 dolara za barel (oko 12.800 dinara), pokazuju zvanični tržišni podaci. S&P 500 i Nasdaq završili su trgovanje na novim rekordnim nivoima, pri čemu je Nasdaq porastao 1 odsto na 25.326,13 poena, dok je S&P 500 ojačao 0,8 odsto na 7.259,22 poena. Dow Jones industrijski indeks porastao je 0,7 odsto na 49.298,25 poena.
Rast indeksa u Sjedinjenim Američkim Državama povezan je sa snažnim kvartalnim rezultatima kompanija, posebno iz sektora poluprovodnika, gde su Intel i Micron zabeležili dvocifrene procente rasta vrednosti akcija. Analitičari ocenjuju da pozitivan sentiment među investitorima prevazilazi geopolitičke tenzije u Persijskom zalivu, gde je privremeni prekid vatre između SAD i Irana uticao na kratkoročne oscilacije cena nafte i energenata.
Na evropskim berzama, Pariski CAC 40 indeks porastao je 1,1 odsto na 8.062,31 poen, a Frankfurtski DAX za 1,7 odsto na 24.401,70 poena, dok je londonski FTSE 100 zabeležio pad od 1,4 odsto na 10.219,11 poena. Pad FTSE 100 indeksa posledica je oštrog pada cena akcija banke HSBC, čiji su kvartalni rezultati podbacili zbog jednokratnog troška od 400 miliona dolara (oko 47 milijardi dinara) vezanog za prevaru i povećanih ekonomskih rizika izazvanih krizom na Bliskom istoku. S druge strane, akcije italijanske banke UniCredit skočile su više od 6 odsto nakon snažnog rasta neto dobiti u prvom kvartalu.
Cene sirove nafte pale su uprkos nastavku napetosti u regionu, uključujući i drugi dan iranskih napada dronovima i raketama na Ujedinjene Arapske Emirate. Brent nafta pala je na 109,87 dolara za barel (pad od 4 odsto), dok je američki West Texas Intermediate izgubio 3,9 odsto i spustio se na 102,27 dolara za barel. Prethodnog dana, cene nafte su rasle zbog vojnih sukoba u blizini Hormuškog moreuza, ključnog izvoznog pravca za naftu, gas i đubrivo, čije blokade utiču na globalnu ekonomiju.
Investitori su delimično smireni izjavama američkog ministra odbrane Pita Hegseta da SAD “ne traže sukob” u regionu, ali da će u slučaju napada odgovoriti “prekomernom i razornom silom”. Dodatno, danska kompanija Maersk saopštila je da je njen brod uspešno prošao kroz Hormuški moreuz uz američku vojnu pratnju, što je pozitivno uticalo na poverenje tržišta.
Na valutnim tržištima, dolar je ojačao u odnosu na jen na 157,85 (sa 157,24 prethodnog dana), dok je evro porastao na 1,1696 dolara, a funta na 1,3544 dolara. Azijska tržišta uglavnom su beležila pad, uključujući Hong Kong (Hang Seng -0,8 odsto), zbog zabrinutosti da bi prekid vatre između SAD i Irana mogao biti prekinut, dok su berze u Tokiju i Šangaju bile zatvorene zbog praznika. Centralna banka Australije povećala je referentnu kamatnu stopu treći put zaredom, pozivajući se na rastuće cene energenata, što je dovelo do pada indeksa u Sidneju.
Analitičari ističu da su globalni berzanski trendovi trenutno vođeni poslovnim rezultatima kompanija i relativnim smirivanjem geopolitičkih dešavanja, ali upozoravaju da bi dugotrajan izostanak trajnog rešenja u Persijskom zalivu mogao negativno uticati na investicionu klimu i volatilnost na tržištima u narednom periodu.