Tržišta reaguju na eskalaciju sukoba u Libanu i napade na infrastrukturu, WTI nafta na 90,99 dolara po barelu
Cene sirove nafte značajno su porasle u ponedeljak, 1. juna 2026. godine, usled novih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, pokazuju podaci sa globalnih berzi. Naftni fjučersi reagovali su skokom: WTI nafta trgovala se po ceni od 90,99 dolara za barel, što predstavlja rast od 3,63 dolara, odnosno 4,16 odsto u odnosu na prethodni dan. Brent nafta dostigla je 94,44 dolara po barelu, uz rast od 3,32 dolara ili 3,64 odsto, dok je Murban nafta ostvarila cenu od 93,06 dolara, što je rast od 3,01 dolara ili 3,34 odsto.
Uz naftu, cene pratećih energenata takođe su porasle: prirodni gas za 2,37 odsto, benzin za 3,28 odsto, a lož-ulje za 3,92 odsto. Ovi skokovi dolaze nakon što je tržište prethodno beležilo pad cena krajem maja, pod uticajem optimizma oko mogućeg produžetka primirja između SAD i Irana i postupnog otvaranja Ormuzskog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto globalnog prometa nafte.
Međutim, novi talas nestabilnosti, uključujući napade Iranske revolucionarne garde na ciljeve u Kuvajtu, intenziviranje izraelskih vojnih operacija u južnom Libanu protiv pokreta Hezbollah i proširenje borbenih zona, ponovo su povećali premiju za geopolitički rizik. Posebno zabrinjava mogućnost šireg sukoba koji bi mogao da ugrozi naftnu infrastrukturu i dodatno poremeti isporuke na svetskom tržištu.
Prema zvaničnim podacima, tržište je već bilo pod pritiskom zbog smanjenih zaliha, pa analitičari ocenjuju da bi dalje eskalacije ili problemi sa transportom kroz Ormuz mogli dodatno zaoštriti ponudu. U prethodnom periodu, cene nafte su dostizale i preko 120 dolara po barelu tokom najžešćih sukoba i povlačenja zaliha, ali su kasnije skliznule usled nade u deeskalaciju.
Analitičari upozoravaju da kratkoročno postoji rizik od novih skokova, posebno ako primirje bude narušeno ili dođe do novih prepreka u transportu i proizvodnji. Prognoze za drugu polovinu 2026. i 2027. godinu, uključujući procene investicionih banaka kao što je J.P. Morgan, ukazuju na mogući povratak viška ponude i prosečne cene u opsegu od 60 do 90 dolara po barelu, ali pod uslovom stabilizacije situacije na Bliskom istoku.
Rast cena sirove nafte podstiče zabrinutost zbog mogućeg uticaja na globalnu inflaciju, rast cena goriva i usporavanje privrednog rasta, posebno uvoznika nafte. Tržišni akteri nastavljaju pažljivo da prate razvoj događaja u regionu, jer svaka nova eskalacija može brzo uticati na volatilnost i cene energenata širom sveta.