Stabilnost lokalnih cena uprkos padu globalnog zlata na 4.504,51 dolara za uncu, dok rastu cene nafte i jača dolar
Cene zlata u Dubaiju ostale su nepromenjene na 547,5 dirhama (oko 164 evra) za gram za 24-karatno zlato u ponedeljak, dok je 22-karatno zlato zadržalo nivo od 507 dirhama, pokazuju zvanični podaci. Ova stabilnost dolazi iako je cena zlata na međunarodnom tržištu pala za 0,41 odsto na 4.504,51 dolara (oko 4.180 evra) po unci, nakon što je prethodno zabeležila dvonedeljni maksimum.
Na globalnom nivou, tržišta su pod uticajem rastućih napetosti na Bliskom istoku, posebno između Irana, Izraela i Libana, što podstiče potražnju za sigurnim investicijama kao što je zlato. Istovremeno, rast cena nafte za više od 2 odsto i jačanje američkog dolara ograničavaju potencijal daljeg rasta zlata. Investitori pažljivo prate pregovore o prekidu vatre u regionu i odluke američke administracije o produženju sporazuma sa Iranom.
Analitičari ističu da tržište zlata trenutno balansira između geopolitičke nesigurnosti i makroekonomskih faktora poput visokih cena energenata i inflacije. Prema oceni Tim Waterera, glavnog tržišnog analitičara kompanije KCM Trade, “rast cene nafte i neizvesnost oko američko-iranskih pregovora drže zlato u nestabilnom položaju na početku sedmice”.
Lokalni trgovci u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) navode da trenutna stabilnost cena može privremeno pogodovati potrošačima, ali zbog visokih nivoa potražnje i neizvesnosti oko tržišnih kretanja, mnogi kupci odlažu veće investicije i kupovinu nakita, posebno pred sezonu svadbi i praznika.
Na indijskom tržištu, koje je jedno od najvećih potrošača zlata, takođe je zabeležena cenovna stabilnost. Cena 24-karatnog zlata iznosila je 15.704 rupija (oko 170 evra) po gramu, dok je 22-karatno zlato koštalo 14.395 rupija. Analitičari ukazuju da kupci u Indiji postaju oprezniji zbog rekordnih cena i često biraju manje komade nakita ili čekaju povoljnije prilike za kupovinu.
Ipek Ozkardeskaya, viši analitičar iz Swissquote, ocenjuje da tržišta još uvek potcenjuju rizike eskalacije sukoba na Bliskom istoku i mogućeg daljeg rasta cena nafte, što bi moglo dodatno pojačati inflatorne pritiske na globalnom nivou. “Ako dođe do daljeg zaoštravanja tenzija i smanjenja zaliha nafte, cene nafte bi mogle naglo porasti, što bi dodatno uticalo na inflaciju”, navodi ona. Visoka inflacija i kamatne stope tradicionalno smanjuju atraktivnost zlata, budući da ne donosi kamatni prinos.
Ipak, dugoročno raspoloženje investitora prema zlatu ostaje pozitivno ako dođe do slabljenja dolara, nižih cena nafte i nastavka kupovine od strane centralnih banaka, zaključuju analitičari.