Vrednost 24-karatnog zlata porasla na 505 dirhama po gramu, i dalje 37,5 dirhama ispod početka meseca zbog globalne nestabilnosti
Cena zlata u Dubaiju vratila se iznad granice od 500 dirhama (oko 15.150 dinara) po gramu u petak, nakon što je tokom sredine nedelje zabeležen nagli pad koji je 24-karatno zlato spustio ispod tog psihološkog praga. U petak ujutro, prema zvaničnim podacima, 24-karatno zlato koštalo je 505 dirhama po gramu, što je blagi pad u odnosu na 506,50 dirhama zabeležen u četvrtak uveče. Istovremeno, 22-karatno zlato iznosilo je 467,75 dirhama, dok je prethodne večeri iznosilo 469 dirhama.
Oporavak dolazi nakon izrazito volatilne trgovine tokom četvrtka, kada je cena 24-karatnog zlata pala na 491,75 dirhama po gramu u jutarnjim satima, a 22-karatnog na 455,25 dirhama, pre nego što su vrednosti snažno porasle do kraja dana. Iako je došlo do oporavka, zlato ostaje znatno jeftinije nego početkom juna. Naime, 24-karatno zlato je 1. juna iznosilo 539,75 dirhama po gramu, a 2. juna dostiglo je 542,50 dirhama, dok je 22-karatno tada bilo 500, odnosno 502,25 dirhama po gramu. U narednim danima cena je ostala visoka, da bi od 5. juna počela postepeno da opada – 24-karatno zlato tada je vredelo 522,50 dirhama, a 6. i 7. juna oko 521,75 dirhama, dok je 8. juna zabeleženo 521,50 dirhama. Oštar pad usledio je ove nedelje: 24-karatno zlato palo je na 514,25 dirhama 9. juna, a zatim na 492,50 dirhama 10. juna, dok je 22-karatno u istom periodu skliznulo sa 476,25 na 456 dirhama.
Trenutna cena od 505 dirhama za 24-karatno zlato i dalje je za 37,5 dirhama niža u odnosu na nivo od 2. juna, što kupce navodi na razmišljanje da li će oporavak biti dugotrajan ili će doći do novih korekcija nadole. Prema tržišnim analitičarima, stabilizacija zlata na višem nivou rezultat je blagog pada prinosa na obveznice i stabilnog kursa dolara, ali i dalje postoje rizici od daljeg pada ako inflacija poraste i kamatne stope budu zadržane na višem nivou.
Analitičari ističu da je širi tržišni kontekst i dalje nepovoljan za plemenite metale, jer zlato ne donosi kamatni prinos i pod pritiskom je očekivanja da će centralne banke, posebno američki Fed i Evropska centralna banka, zadržati restriktivnu monetarnu politiku zbog inflacije iznad ciljanih nivoa.
Pored makroekonomskih faktora, rast cene zlata tokom petka podstaknut je i geopolitičkom neizvesnošću na Bliskom istoku. Najnovija izjava američkog predsednika Donalda Trampa o mogućem sklapanju dogovora sa Iranom za okončanje rata u regionu izazvala je snažnu reakciju na globalnim tržištima, pri čemu je zlato zabeležilo najveći dnevni skok još od marta. Ipak, dogovor još nije potpisan, a iranska strana ga nije zvanično potvrdila, dok su tenzije u oblasti Ormuskog moreuza i dalje visoke, što dodatno utiče na cenu energenata i inflaciona očekivanja.
Prema analizama tržišnih stručnjaka, buduće kretanje cene zlata zavisiće pre svega od razvoja inflacije, odluka centralnih banaka i geopolitičkih rizika, dok investitori ostaju oprezni i prate signale sa ključnih svetskih tržišta.