Rastuće tenzije sa Iranom otkrivaju razlike unutar EU u pristupu zajedničkoj odbrani, dok zabrinutost zbog destabilizacije energetskih tržišta i bezbednosnih pretnji raste širom kontinenta
Evropska unija suočava se sa ozbiljnim izazovima u formiranju jedinstvenog odgovora na eskalaciju konflikta između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, pri čemu su ekonomski i bezbednosni rizici u porastu, pokazuju zvanične analize. Dok SAD i Izrael povećavaju vojnu konfrontaciju sa Iranom, evropske vlade još uvek nisu uspele da usaglase zajedničku strategiju, što dodatno produbljuje dugogodišnje razlike u okviru evropske odbrambene politike.
Većina država članica EU javno je apelovala na uzdržanost, ali istovremeno preduzima diskretne pripreme za moguće posledice koje bi širenje konflikta izvan Bliskog istoka moglo izazvati. Poseban fokus stavljen je na rizik od poremećaja na energetskim tržištima, kao i na porast unutrašnjih bezbednosnih pretnji. U pojedinim istočnoevropskim državama pojačan je zahtev za snažnijim međusobnim vojnim obavezama, dok su druge članice i dalje naklonjene diplomatskom pristupu u odnosima sa Teheranom.
Aktuelna situacija ponovo je otvorila debatu o potrebi za jačanjem evropskog nuklearnog odvraćanja i integrisanih bezbednosnih mehanizama, budući da EU još uvek nema u potpunosti operativnu vojnu strukturu za brze i odlučne reakcije na velike međunarodne krize. U tom kontekstu, posebno su zabrinjavajuće informacije koje dolaze iz Nemačke, gde su zvaničnici upozorili na mogućnost prisustva iranskih spavača na tlu Evrope nakon izdavanja fetve u Teheranu posle smrti iranskog verskog lidera.
Religijska odluka koju je izdao ajatolah Naser Makarem Širazi, a koja poziva na akciju protiv ‘neprijatelja Irana’, izazvala je zabrinutost među evropskim bezbednosnim službama, posebno u pogledu mogućih terorističkih pretnji. Analitičari za ekstremizam ističu da ovakva retorika može predstavljati okidač za pojedince ili grupe koje se već nalaze na evropskom tlu.
Pored bezbednosnih rizika, evropski energetski sektor suočava se sa potencijalnim poremećajima u snabdevanju gasom i naftom, budući da bi dalja destabilizacija Bliskog istoka mogla uticati na cene sirovina i ukupnu energetsku sigurnost kontinenta. Zvanične institucije u više evropskih država već su izdale upozorenja o mogućim posledicama za domaće privrede u slučaju prekida ili značajnog poskupljenja energenata.
Ove okolnosti jasno ukazuju da EU, suočena sa globalnim krizama, i dalje nije u mogućnosti da ponudi jedinstven, efikasan odgovor, što dodatno povećava ranjivost evropskog tržišta i stanovništva na spoljne šokove i bezbednosne izazove.