Connect with us

Hi, what are you looking for?

Svet

MMF upozorava da široke subvencije i zamrzavanje cena mogu produbiti inflaciju

Međunarodni monetarni fond analizirao uticaj državnih mera nakon rasta cena energenata i hrane izazvanih globalnim šokovima

Foto Izvor: Pixabay / Gabrielgc

Međunarodni monetarni fond analizirao uticaj državnih mera nakon rasta cena energenata i hrane izazvanih globalnim šokovima

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi široke subvencije i zamrzavanje cena, uvedeni kao odgovor na rast cena energenata i hrane, mogli dodatno produbiti ekonomsku krizu i podstaći inflaciju, navodi se u najnovijoj analizi ekonomista MMF-a Pjera-Olivijea Gurinša, Borhe Grasije, Delfin Pradi i Rodriga Valdesa. Prema njihovom mišljenju, aktuelni energetski šok, izazvan ratom na Bliskom istoku i rastom cena nafte i gasa, ima potencijal da ugrozi fiskalnu stabilnost država ako vlade ne preduzmu ciljana i privremena rešenja.

U analizi se ističe da mere poput univerzalnih subvencija na energente i zamrzavanja maloprodajnih cena hrane i goriva mogu opteretiti javne finansije i izazvati dodatne pritiske na inflaciju. Stručnjaci MMF-a ukazuju da takve politike mogu dovesti do povećanja fiskalnog deficita i smanjenja prostora za javne investicije, dok istovremeno ne rešavaju osnovne uzroke rasta cena.

Međunarodni monetarni fond preporučuje vladama da se fokusiraju na ciljane mere podrške najugroženijim domaćinstvima, umesto na opšte subvencije koje obuhvataju sve građane bez obzira na nivo prihoda. Upozorava se da bi produženo držanje cena na veštački niskom nivou moglo izazvati nestašice i poremećaje u snabdevanju, kao i obeshrabriti štednju energije i ulaganja u obnovljive izvore.

Ekonomisti MMF-a ocenjuju da su fiskalna odgovornost i monetarna politika ključne za očuvanje makroekonomske stabilnosti i poverenja investitora. U tekstu se podseća da je slična politika tokom prethodnih energetskih kriza dovela do povećanja javnog duga i smanjenja prostora za fiskalne intervencije u narednim periodima.

Analiza zaključuje da bi vlade trebalo da izbegavaju trajne i široke intervencije na tržištu, već da zaštitu usmere ka najranjivijim grupama kroz privremene i jasno definisane programe socijalne podrške. Takođe se preporučuje unapređenje efikasnosti javne potrošnje i jačanje institucionalnog okvira za upravljanje krizama.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

U maju četiri neradna dana, a za rad na praznik minimalno 110 odsto veća dnevnica, bez zakonskih kazni za poslodavce

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...