Više članica Alijanse podržava intervenciju zbog blokade, pregovori SAD i Irana i dalje bez rezultata
Severnoatlantska alijansa (NATO) razmatra mogućnost pokretanja vojne operacije radi ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza ukoliko blokada ove strateški važne morske rute ne bude uklonjena do jula, objavljeno je u analizi aktuelnih bezbednosnih pregovora. Inicijativu je podržalo više država članica, ali još uvek nije postignuta jednoglasnost neophodna za zvanično pokretanje operacije. Očekuje se da će se ova tema naći na dnevnom redu samita lidera NATO zemalja zakazanog za početak jula u Turskoj.
Ormuzki moreuz je ključan za globalni izvoz nafte i energenata, a trenutna blokada dodatno destabilizuje svetska tržišta i povećava rizike za snabdevanje. Dosadašnji diplomatski napori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana nisu doveli do rezultata, čime se produžava neizvesnost na energetskom tržištu i povećava pritisak na zemlje uvoznice.
Prema izveštajima, američki predsednik Donald Tramp je 19. maja objavio da privremeno odlaže planirani vojni napad na Iran, odgovarajući na molbe lidera iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Saudijske Arabije. Ove zemlje izrazile su zabrinutost zbog mogućih iranskih udara na njihovu energetsku infrastrukturu u slučaju daljih eskalacija. Tramp je naveo da će dati još vremena za nastavak ozbiljnih pregovora, ističući očekivanje da će eventualni sporazum zadovoljiti interese Sjedinjenih Država, kao i svih država Bliskog istoka i šire, posebno u pogledu sprečavanja nuklearnog naoružavanja Irana.
Izvori bliski pregovorima navode da su zahtevi Irana za prekid rata sa SAD i Izraelom ostali nepromenjeni, dok američki zvaničnici smatraju da su odgovori Irana na mirovne inicijative i dalje nedovoljni. Ovakva situacija dovodi do produžene blokade Ormuskog moreuza, što ima direktne posledice na globalnu trgovinu energentima i cene nafte na svetskim berzama.
Dalji razvoj situacije zavisiće od ishoda predstojećih razgovora i spremnosti NATO članica da postignu konsenzus o potencijalnoj intervenciji. Lideri Zalivskih država i dalje insistiraju na diplomatskom rešenju, dok ekonomski analitičari upozoravaju da bi produžena blokada mogla izazvati poremećaje u snabdevanju energijom, rast troškova transporta i dodatne pritiske na globalnu inflaciju.