Većina rashoda otišla na municiju, prema izveštaju Pentagona pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma
Sjedinjene Američke Države su do sada potrošile 25 milijardi dolara (oko 2.940 milijardi dinara) na vojni angažman u Iranu, prema zvaničnoj proceni koju je izneo Džuls Herst, visoki zvaničnik Pentagona zadužen za finansije, tokom obraćanja Odboru za oružane snage Predstavničkog doma. Ova cifra predstavlja prvu zvaničnu procenu ukupnih troškova dosadašnjih vojnih operacija u Iranu.
Prema rečima Hersta, najveći deo navedenih rashoda odnosi se na nabavku i upotrebu municije. Detaljna struktura troškova nije objavljena, ali naglasak je stavljen na intenzivnu potrošnju materijalno-tehničkih sredstava tokom trajanja sukoba. Ostali segmenti potrošnje uključuju logističku podršku, održavanje i transport, ali su municija i pripadajuća oprema dominantni deo ukupnih izdataka.
Zvaničnik Pentagona je ovu procenu predočio članovima Odbora u trenutku kada se u američkoj javnosti i političkim krugovima intenzivira debata o ekonomskoj održivosti i posledicama produženih vojnih operacija na Bliskom istoku. Izveštaj dolazi u periodu kada se razmatraju i buduća izdvajanja iz federalnog budžeta za odbranu, a troškovi aktuelnih i potencijalnih novih sukoba postaju važan deo političke agende.
Herst nije iznosio poređenja sa ranijim vojnim angažmanima SAD, niti su dati podaci o eventualnim projekcijama budućih rashoda. Međutim, istakao je da su dosadašnja sredstva najvećim delom već realizovana kroz konkretne vojne aktivnosti i potrošnju resursa na terenu.
Američki ministar odbrane Pit Hegset je takođe prisustvovao sednici Odbora, ali nije iznosio dodatne detalje o finansijskim aspektima operacije u Iranu. Ovakve procene imaju značajnu težinu u procesu odlučivanja o daljim vojnim i budžetskim prioritetima SAD, posebno u kontekstu političkih diskusija o efikasnosti potrošnje javnih sredstava.
Ukupni iznos od 25 milijardi dolara stavlja rat u Iranu među značajnije vojne izdatke u poslednjoj deceniji za SAD, sa mogućim posledicama po budžetsku politiku i opštu fiskalnu stabilnost zemlje, navode ekonomski analitičari.