Ponuda za posao sa 900.000 dolara godišnje poslala je upozorenje, a mejl nije stigao sa zvanične adrese kompanije, što je podstaklo sumnju na prevaru
U poslednjem periodu na tržištu rada zabeležen je porast sofisticiranih prevara koje ciljaju kandidate koristeći javno dostupne informacije sa profesionalnih mreža. Primer iz prakse pokazuje da su čak i iskusni menadžeri izloženi riziku: osoba koja se bavi savetovanjem izvršnih kadrova primila je ponudu za radnu poziciju uz godišnju platu od najmanje 900.000 dolara (oko 99 miliona dinara). Ponuda je sadržavala detalje koji odgovaraju njenoj biografiji, uključujući fotografiju i reference na prethodno iskustvo, ali je stigla sa neformalnog domena elektronske pošte, što je prepoznato kao ključan signal za prevaru.
Analizom slučaja ustanovljeno je da su prevaranti koristili podatke javno dostupne na profesionalnim mrežama kao što je LinkedIn, uključujući podatke o lokaciji, radnoj istoriji i specifičnim veštinama kandidata. Neobično visoka ponuda plate, koja višestruko premašuje prosečna primanja u relevantnim sektorima u Sjedinjenim Američkim Državama, dodatno je pojačala sumnju u legitimnost ponude. Stručnjaci za tržište rada ističu da je u ovakvim situacijama važno proveriti adresu pošiljaoca i konsultovati se sa pouzdanim kontaktima pre bilo kakvog odgovora ili pružanja ličnih podataka.
Upozorenja dolaze i iz prakse – i kandidati sa višedecenijskim iskustvom i oni koji su tek ušli na tržište rada mogu postati mete ciljano prikupljenih i personalizovanih prevarantskih poruka. Brza digitalizacija procesa zapošljavanja i sve veća izloženost ličnih informacija na internetu omogućili su prevarantima da kreiraju uverljive i personalizovane mejlove sa privlačnim uslovima rada, često nudeći ekstremno visoke plate ili beneficije.
„Niko neće poslati ponudu za posao vrednu 900.000 dolara godišnje sa privatnog Gmail naloga“, upozorava stručnjak iz prakse, ističući važnost kritičkog pristupa ovakvim ponudama. Preporučuje se svima koji dobiju sumnjivu ponudu da provere izvor, konsultuju kolege i koriste nezavisne izvore za verifikaciju ponuda.
Edukacija kandidata i jačanje digitalne pismenosti ključni su za zaštitu od ovakvih prevara. Stručnjaci ističu da su najčešći znaci upozorenja nestandardne adrese pošiljaoca, ponude koje su „previše dobre da bi bile istinite“ i zahtevi za hitnim odgovorom ili slanjem ličnih podataka. U slučaju bilo kakve sumnje, savetuje se oprez i provera kroz više izvora, što je postalo neizostavan deo savremenog procesa zapošljavanja.