Analitičari upozoravaju da bi sukob u Iranu mogao dovesti do deflatornog pritiska na svetske cene zbog rasta ulaganja u infrastrukturu
Rat u Iranu mogao bi izazvati talas deflacije na globalnom nivou do kraja decenije, smatra Marko Papic, glavni investicioni strateg kompanije BCA Research. On ističe da bi, suprotno očekivanjima o rastu inflacije i cena nafte, posledice konflikta mogle dovesti do značajnog pada cena zbog prevelikih ulaganja u energetski sektor. Ova procena dolazi u trenutku kada su tržišta zabrinuta zbog inflacije i visokih cena energenata.
Prekomerne investicije i uticaj na deflaciju
Prema rečima Marka Papica, kriza u Ormuskom moreuzu može pokrenuti značajan talas kapitalnih ulaganja (capex) u obnovu i jačanje energetskih i logističkih kapaciteta. On predviđa da bi takav rast investicija mogao prevazići realne potrebe tržišta, što bi srednjoročno stvorilo višak kapaciteta i pritisak na pad cena. Kao rezultat, rizik od deflacije postao bi realan, uprkos sadašnjem fokusu na inflatorne pretnje.
Tržišni kontekst i istorijska iskustva
U prošlosti su ozbiljne geopolitičke krize često uzrokovale rast cena energenata i inflacije. Međutim, ovoga puta, analitičari ističu da bi odgovor velikih ekonomija mogao biti masovno ulaganje u infrastrukturu, nove izvore energije i transportne rute. Takva strategija, iako ima za cilj stabilizaciju snabdevanja, može dovesti do prezasićenosti tržišta i dugoročnog pada cena. S druge strane, globalna ekonomija već duže vreme balansira između inflatornih i deflatornih pritisaka, pa bi novi talas investicija mogao promeniti dominantni trend.
Izjave analitičara i očekivanja
Marko Papic navodi: „Prava posledica krize u Ormuskom moreuzu jeste talas kapitalnih ulaganja koji možda nije nužan.“ On smatra da bi takav razvoj događaja, iako kratkoročno može stabilizovati tržišta, dugoročno vodi ka deflatornom efektu. Ostali analitičari ukazuju da bi ovakva situacija promenila očekivanja investitora i kreatora politike, koji su do sada bili fokusirani na borbu protiv inflacije. Zbog toga bi i strategije centralnih banaka i vlada mogle biti podložne izmenama u skladu sa novim trendovima.
Implikacije za globalnu ekonomiju
Deflacija, odnosno opšti pad cena, može imati značajne posledice za ekonomski rast, zapošljavanje i profitabilnost kompanija. U takvom okruženju, potrošači i firme često odlažu potrošnju i investicije, očekujući dalje smanjenje cena. To dodatno usporava ekonomske aktivnosti i može otežati servisiranje dugova. U međuvremenu, investitori bi mogli preispitati strategije ulaganja, dok bi centralne banke morale reagovati merama koje podstiču inflaciju, umesto da je obuzdavaju. Ovakav scenario podseća na pojedine periode iz istorije, kada su prekomerne investicije izazvale višedecenijske cikluse niskih cena i slabog rasta.