Vlada finansira biotehnološke inicijative i 3D štampanje organa, cilj je spasavanje 175.000 života do kraja decenije
Ruska Federacija realizuje nacionalnu inicijativu za produženje životnog veka, finansirajući projekte u vrednosti desetina milijardi dolara usmerenih na biotehnološke inovacije i regenerativnu medicinu, objavljeno je u izveštaju o državnim prioritetima. Projekti, koji su definisani kao strateški za državu, uključuju razvoj 3D štampanja ljudskog tkiva, uzgajanje ljudskih organa u mini-svinjama genetski prilagođenim za transplantaciju, kao i napredne terapije za usporavanje starenja ćelija.
Prema zvaničnim podacima, ruski naučnici su uspeli da biotehnološkim metodama proizvedu ljudsko hrskavično tkivo i štite štitnu žlezdu miša, sa ciljem da do kraja decenije ostvare punu zamenu ljudskih organa. Inicijativa je javno predstavljena 2024. godine, kada je predsednik Vladimir Putin najavio plan za spasavanje 175.000 života produženjem prosečnog životnog veka kroz inovativne medicinske tehnologije. Dve ključne oblasti su 3D štampanje živog tkiva i uzgoj organa u mini-svinjama, čime bi se obezbedila veća dostupnost transplantacija i naprednih terapija.
U izveštaju se navodi da su pojedini projekti fokusirani i na primenu genskih terapija za usporavanje procesa starenja na ćelijskom nivou. Zamenik ministra nauke Denis Sekirinski ocenio je prošlog meseca da novi lekovi predstavljaju jedan od najperspektivnijih pravaca u borbi protiv starenja. Zvaničnici su potvrdili da je u Rusiji u toku implementacija više naučnih programa iz ove oblasti.
Kontekst ovih ulaganja je globalni trend rasta investicija u biotehnološki sektor, gde su najpoznatiji privatni projekti koje predvode milijarderi iz SAD-a, ali, prema izveštaju, ruski državni projekti još nisu dali veći broj međunarodno priznatih naučnih radova. U razgovoru sa kineskim predsednikom Si Đinpingom u septembru prošle godine, Vladimir Putin je istakao potencijal zamene ljudskih organa i „biotehnološkog napretka“ kao put ka produženju života, a razgovor je potvrdio i portparol Kremlja.
Stručnjaci ocenjuju da bi ovakve investicije mogle imati dugoročne efekte na zdravstveni sistem i demografsku sliku zemlje, ali ostaje pitanje tempa razvoja i praktične primene novih tehnologija. Ruske vlasti ističu da je ovo deo šireg plana unapređenja javnog zdravlja i inovacija do 2030. godine.