Pad tražnje i smanjenje zaliha u drugom kvartalu 2024. ukazuju na najveći poremećaj tržišta nafte van pandemije
Prema najnovijoj analizi S&P Global Energy, globalna potražnja za naftom zabeležiće pad od oko 5 miliona barela dnevno u drugom kvartalu 2024. godine, što predstavlja najveći pad tražnje izvan perioda pandemije. U istom periodu, zalihe sirove nafte smanjiće se za 5,5 miliona barela dnevno, što je najviši nivo smanjenja zaliha ikada registrovan na svetskom tržištu, navodi se u izveštaju.
Ovaj izuzetno izraženi pad potražnje i istovremeno povlačenje iz zaliha dolaze kao posledica rata u Iranu, koji je izazvao značajan prekid u globalnom snabdevanju energentima. S&P Global Energy upozorava da je kumulativni gubitak u snabdevanju dostigao oko milijardu barela, što je obim koji zalihe ne mogu pokrivati na duži period.
Analitičari ocenjuju da je tržište suočeno sa istorijskim poremećajem u snabdevanju, a prema rečima Džima Burkharda, globalnog šefa istraživanja tržišta sirove nafte u S&P Global Energy, “puno razmera ovog poremećaja tek će biti osetno na tržištu”. On ističe da predstoji “neizbežan obračun na tržištu” usled iscrpljivanja zaliha.
Prethodni izveštaji ukazivali su na mogućnost tzv. destrukcije tražnje, procesa u kojem rast cena energenata dovodi do promena u potrošačkom ponašanju domaćinstava i kompanija, smanjenja potrošnje, izmene načina putovanja i ulaganja. Sličan scenario sada postaje realnost, podstaknut rastom cena nafte i pratećim inflatornim pritiscima.
U Sjedinjenim Američkim Državama, posledice su već vidljive kroz rast cena na benzinskim pumpama. Prema podacima Bureau of Labor Statistics, cene energije porasle su 10,9 odsto u martu, dok je indeks cena benzina zabeležio skok od 21,2 odsto, što je najveći mesečni rast od kada se prati ova statistika od 1967. godine. Ukupna inflacija u SAD iznosila je 3,3 odsto na godišnjem nivou.
Ekonomisti upozoravaju da rast cena nafte ima domino efekat i na druge sektore privrede, povećavajući troškove transporta, proizvodnje, trgovine i poljoprivrede. Džoe Brusuelas, glavni ekonomista RSM US, navodi da “vreme nije saveznik američke ekonomije” i ističe da je energija ugrađena u gotovo svaki segment privrede, zbog čega rast cena nafte ima snažan uticaj na ukupne ekonomske tokove.
Prema oceni analitičara RSM, nafta deluje kao dodatni namet za domaćinstva i preduzeća, što može dovesti do odlaganja kupovine i smanjenja poslovnih ulaganja. Ako se inflacija podstaknuta naftom nastavi, očekuje se smanjeni manevarski prostor centralnih banaka za dalje makroekonomske intervencije.