Connect with us

Hi, what are you looking for?

Svet

Uber, Microsoft i Meta ograničavaju korišćenje AI alata zbog rasta troškova

Nekoliko vodećih američkih kompanija potrošilo godišnje AI budžete već u prvim mesecima, troškovi tokena utrostručeni

Foto Izvor: Pixabay / Lukasbieri

Nekoliko vodećih američkih kompanija potrošilo godišnje AI budžete već u prvim mesecima, troškovi tokena utrostručeni

Najveće američke tehnološke i logističke kompanije, uključujući Uber, Meta, Microsoft, Salesforce i DoorDash, uvode stroge mere za kontrolu troškova korišćenja veštačke inteligencije, nakon što su troškovi eksponencijalno porasli tokom poslednje godine. Prema zvaničnim izveštajima, pojedine kompanije su potrošile čitave godišnje AI budžete već u prvom kvartalu, dok su druge zabeležile dupliranje i čak utrostručenje troškova, što je dovelo do racionalizacije pristupa zaposlenih naprednim AI alatima.

Osnovni problem leži u tokenima – jedinicama koje mere obim korišćenja AI računarskih resursa. Kako su kompanije nastojale da demonstriraju svoju spremnost za novu eru automatizacije, potrošnja tokena je značajno porasla, što je odmah uticalo na ukupne troškove. Interna analiza pokazuje da su zaposleni često koristili skupe premium modele i za jednostavne zadatke, što je dodatno opteretilo budžete.

Uber je, prema zvaničnim navodima, već do kraja marta potrošio ceo godišnji budžet predviđen za upotrebu „agentic“ AI alata. Slično tome, Microsoft je ograničio pristup zaposlenih programu Claude Code kompanije Anthropic, preusmeravajući ih na interne, jeftinije softvere za kodiranje. Salesforce je implementirao sistem koji povezuje potrošnju tokena sa konkretnim poslovnim rezultatima, dok je Meta, prema rečima tehničkog direktora Endrua Boswortha, najavila eliminaciju preklapajućih AI alata i strožu kontrolu korišćenja.

Industrijski termin „tokenmaxxing“ sve češće se koristi za praksu intenzivne upotrebe AI resursa, pri čemu se skupi alati koriste i kada nisu neophodni. Izvršni direktor kompanije Factory, Matan Grinberg, slikovito je objasnio ovaj fenomen poređenjem: „Ako je vašoj ćerki potreban čas iz algebre, verovatno ne morate angažovati Alberta Ajnštajna“. Kompanije sada sve češće razvijaju interne AI alate i sistemski nadgledaju upotrebu kako bi smanjile nepotrebne troškove i obezbedile da ulaganja donesu merljive rezultate.

Uprkos revolucionarnom potencijalu AI tehnologija, podaci pokazuju da finansijski pritisci primoravaju korporacije na pažljivije planiranje i selektivniju primenu, sa jasnim fokusom na optimizaciju svakog uloženog dolara. Ovakav trend mogao bi dugoročno uticati na dinamiku inovacija i način na koji velike kompanije implementiraju napredne tehnologije u svakodnevni rad.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

U maju četiri neradna dana, a za rad na praznik minimalno 110 odsto veća dnevnica, bez zakonskih kazni za poslodavce

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...