Zlato srušilo 18% od maksimuma i palo na 4.360 dolara, Bitcoin drži podršku iznad 66.000 dolara
Bitcoin je u ponedeljak ujutru trgovao na nivou od 68.316 dolara (oko 7,4 miliona dinara), što predstavlja rast od 1,5% za poslednja 24 sata, ali i pad od 6% u toku sedmice. Uprkos negativnom sentimentu na globalnim tržištima izazvanom eskalacijom sukoba na Bliskom Istoku, Bitcoin je zadržao ključni nivo podrške iznad 66.000 dolara, nadmašujući tradicionalne assete i većinu drugih kriptovaluta tokom ratom pokrenute rasprodaje.
Dok su investitori tradicionalno bežali u zlato kao sigurno utočište u vreme geopolitičkih tenzija, ovog puta tržište je prekršilo ustaljena pravila – zlato je palo deveti dan zaredom na 4.360 dolara (oko 473.500 dinara), što je najduži negativni niz u poslednjih nekoliko godina i pad od oko 18% u odnosu na nedavne maksimume. Azijske akcije su treći dan uzastopno u padu i približavaju se zoni korekcije, dok su prinose na obveznice porasli usled straha od inflacije i mogućih novih povećanja kamatnih stopa centralnih banaka.
Pored Bitcoina, Ethereum je porastao 2,7% na 2.059 dolara, dok je XRP skočio 2% na 1,38 dolara. Najveći rast na nedeljnom nivou zabeležila je Tron mreža sa +3,8% (0,309 dolara), dok su Solana i Dogecoin izgubili 2,5% i 1,7% u poslednja 24 sata, pri čemu je Dogecoin bio najgori performer među vodećim kriptovalutama sa padom od 7,4% tokom sedmice.
Analitičari ocenjuju da su aktuelna kretanja rezultat strukturnih promena na tržištu. “Rast zlata i pad Bitcoina su više strukturno nego tržišno uslovljeni,” izjavio je Aleksandar Blume iz investicionog društva Two Prime, navodeći da su centralne banke, poput kineske, ranije masovno kupovale zlato kako bi smanjile zavisnost od dolara. Sa zaoštravanjem sukoba, likvidnost postaje prioritet, što dovodi do obrta trenda i prodaje zlata.
Istovremeno, Bitcoin je pokazao otpornost zahvaljujući snažnim derivatnim tržištima i očekivanjima da će se u narednim nedeljama povećati stope finansiranja i fjučersa. Naftna tržišta su dodatno uzdrmana – Brent nafta je blago porasla na 113 dolara po barelu, beležeći rast od preko 70% od početka godine, dok je Goldman Sachs podigao projekciju cene Brenta za celu godinu na 85 dolara, a WTI na 79 dolara po barelu.
U širem kontekstu, aktuelni geopolitički poremećaji, pre svega blokada Ormuskog moreuza, izazvali su najveći šok u snabdevanju naftom u savremenoj istoriji. Investitori balansiraju između potrage za likvidnošću i zaštite kapitala, pri čemu je Bitcoin, uprkos kratkoročnom padu, ostao iznad ključne podrške, za razliku od klasičnih bezbednih luka poput zlata koje beleži istorijski negativnu seriju.