Prosečan dnevni broj pritvorenih smanjen sa 72.000 na 63.000 tokom prvog kvartala 2026. godine, pad najviše izražen kod osoba bez krivičnog dosijea
Američka služba za imigraciju i carinu (ICE) zabeležila je smanjenje broja pritvorenih za 12 odsto od januara do marta 2026. godine, pokazuju zvanični podaci. Prosečan dnevni broj osoba u ICE pritvoru pao je sa 72.000 u januaru na 63.000 u martu, nakon što su dva incidenta sa smrtnim ishodom u Minesoti izazvala snažnu reakciju javnosti i promene u rukovodstvu imigracionih organa.
Najveći pad broja pritvorenih odnosi se na lica bez prethodno zabeleženih krivičnih dela, što je doprinelo ukupnom smanjenju populacije u pritvoru. Ova promena dolazi nakon što je u januaru poginula 37-godišnja Renee Nicole Good tokom sukoba sa federalnim imigracionim agentima, a samo nekoliko nedelja kasnije život je izgubio i Alex Pretti, takođe star 37 godina, tokom intervencije ICE službenika.
Incidenti su izazvali značajan pad poverenja javnosti u ICE, što potvrđuju i istraživanja javnog mnjenja iz februara, prema kojima je 63 odsto ispitanika izrazilo neodobravanje metoda sprovođenja imigracione politike. Istovremeno, došlo je do promena u vrhu službi: komandant granične patrole Gregory Bovino napustio je Minesotu neposredno nakon događaja, a u martu je i formalno najavio odlazak u penziju. Istog meseca, predsednik je smenio sekretarku za unutrašnju bezbednost Kristi Noem.
Smanjenje broja pritvorenih reflektuje rastuću političku i društvenu osetljivost prema imigracionim merama, posebno kada su u pitanju osobe bez krivičnih dosijea. Prema analizama, ovakva kretanja mogu uticati na troškove ICE-a i alokaciju resursa unutar federalnog budžeta, budući da smanjenje broja pritvorenih povlači i smanjenje operativnih izdataka.
Promene u liderstvu i javni pritisak mogli bi dugoročno uticati na strategiju sprovođenja imigracione politike u Sjedinjenim Američkim Državama, dok se očekuje da ICE u narednom periodu fokusira aktivnosti na lica sa prekršajnim i krivičnim dosijeima. Ove promene bi mogle imati posledice i na privatne operatere pritvornih centara, ali i na širu imigracionu strategiju, zavisno od budućih političkih odluka i javnog sentimenta.