Rast tražnje za dizelom i manjak kapaciteta u evropskim rafinerijama podstiču veći rast cene evrodizela u poređenju sa benzinom
Na srpskom tržištu goriva, cena evrodizela beleži veći rast u odnosu na benzin, što je rezultat globalnih i regionalnih poremećaja u snabdevanju i potražnji, pokazuju ekonomske analize. Strukturni manjak dizela na evropskom tržištu i rast tražnje doprinose ovom trendu, dok benzin ostaje stabilniji u cenovnom smislu.
Dizel je ključan energent za industriju i poljoprivredu – koristi se za pogon kamiona, brodova, poljoprivredne i građevinske mehanizacije, što ga čini strateškim resursom. Kada dođe do geopolitičkih kriza ili poremećaja u transportu nafte, države i kompanije povećavaju rezerve dizela kako bi obezbedile kontinuitet rada ključnih sektora, što dodatno podiže potražnju i cenu ovog derivata.
Evropske rafinerije poslednjih godina proizvode manje dizela nego što tržište zahteva, što stvara hronični deficit. Taj manjak je do nedavno bio delimično pokrivan uvozom, ali aktuelne geopolitičke tenzije dodatno su otežale snabdevanje. Istovremeno, potražnja za benzinom ostala je stabilnija jer je primarno vezana za privatni transport, dok industrijska i logistička tražnja za dizelom raste u kriznim uslovima.
Na srpskom tržištu, ovaj globalni trend se preslikava kroz veću dinamiku poskupljenja dizela, dok cene benzina reaguju sporije i u manjem obimu na spoljne šokove. Stručnjaci ističu da je u trenutnim okolnostima teško očekivati smanjenje razlike u cenama dokle god evropski rafinerijski kapaciteti ostaju ograničeni i potražnja za dizelom visoka.
Ove promene imaju neposredan uticaj na domaću privredu, posebno na transportne i poljoprivredne kompanije, koje zavise od stabilnosti i predvidivosti cena dizela. U nastavku se očekuje da će tržište i dalje biti pod pritiskom dok se ne uspostavi bolji balans između proizvodnje i potrošnje na evropskom nivou.