Nafta zabeležila pad od 9,36 odsto, direktor Međunarodne agencije za energiju upozorava na moguće posledice sukoba sa Iranom po svetsku privredu
Svetsko tržište energenata suočava se sa novim izazovima usled eskalacije tenzija na Bliskom istoku, što je izazvalo osetan pad cene nafte i povećalo strah od moguće globalne recesije. Prema najnovijim podacima, cena nafte Brent pala je na 99,30 dolara po barelu, što predstavlja pad od 10,26 dolara, odnosno 9,36 odsto u odnosu na prethodni period. Istovremeno, cene gasa su zabeležile smanjenje od 10,10 odsto i sada iznose 2,8669 dolara.
Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) upozorio je da trenutna energetska kriza može biti ozbiljnija od one iz 1970-ih godina, koja je tada dovela do globalne inflacije i ekonomske nestabilnosti. Prema njegovim rečima, nastavak sukoba na Bliskom istoku, posebno u kontekstu napetosti između Izraela i Irana, mogao bi da ima dalekosežne posledice na gotovo sve svetske ekonomije.
Među investitorima i ekonomskim analitičarima raste zabrinutost zbog potencijalnog prekida snabdevanja energentima iz regiona Bliskog istoka, koji je jedan od ključnih globalnih izvora nafte i gasa. Smanjenje isporuka ili povećanje troškova transporta moglo bi dodatno destabilizovati tržišta, što bi se odrazilo i na privredne tokove širom sveta.
Cene drugih sirovina takođe su pod pritiskom: zlato, tradicionalno utočište u vreme kriza, zabeležilo je pad od 1,76 odsto i sada iznosi 4.412,47 dolara po unci. Ovo ukazuje na povećanu volatilnost i neizvesnost na tržištima kapitala.
Direktor IEA istakao je da bi svaka dalja eskalacija sukoba mogla dovesti do domino efekta na energetskom tržištu, sa mogućim posledicama po inflaciju, rast troškova života i smanjenje ekonomske aktivnosti na globalnom nivou. “Rat na Bliskom istoku predstavlja veliku pretnju globalnoj ekonomiji i može pogoditi gotovo svaku ekonomiju ako se kriza produbi”, navodi se u njegovoj izjavi.
Ekonomisti podsećaju da su tokom energetskih šokova iz 1970-ih godina brojne zemlje suočile sa visokom inflacijom, padom industrijske proizvodnje i porastom nezaposlenosti. S obzirom na trenutnu povezanost svetskih ekonomija i veću zavisnost od uvoza energenata, sličan scenario mogao bi imati još ozbiljnije posledice po globalni BDP i finansijsku stabilnost.
Tržišni učesnici pažljivo prate razvoj situacije, dok centralne banke i vlade analiziraju potencijalne mere za stabilizaciju tržišta i zaštitu privreda od šokova izazvanih novom energetskom krizom. U narednom periodu očekuju se nove procene rizika i moguća prilagođavanja ekonomskih politika u skladu sa razvojem geopolitičke situacije.