Brent skočio 1,7% zbog blokade Hormuškog moreuza i neizvesnosti, globalno snabdevanje pod pritiskom i pored slabe tražnje
Cena Brent nafte porasla je za 1,7 odsto i dostigla 100,16 dolara po barelu u sredu, što je posledica nastavka poremećaja u Hormuškom moreuzu i neizvesnosti vezane za sukob u kojem učestvuje Iran. Ova ključna energetska ruta, koja obično prenosi oko 20 odsto svetskog izvoza nafte, beleži znatno smanjen saobraćaj nakon poslednjih napada na brodove i zaplene tankera, ograničavajući globalnu ponudu sirove nafte.
Prema ekonomskim analizama, cene nafte su porasle sa nivoa od oko 70 dolara pre izbijanja sukoba, što ukazuje na brzu reakciju tržišta na rastuće rizike u snabdevanju. Iako su pojedini signali tražnje, posebno iz Azije, oslabili, a zalihe u Kini se smanjuju, tržište i dalje ostaje pod pritiskom ograničene ponude.
Hormuški moreuz ostaje centralna tačka napetosti, jer blokada ove uske pomorske rute efektivno ograničava izvoz nafte iz Persijskog zaliva. Istovremeno, produžetak primirja koji je doneo bivši američki predsednik Donald Tramp omogućio je nastavak pregovora, dok SAD i dalje održavaju blokadu iranskih luka. Ova kombinacija delimične deeskalacije i nastavka restrikcija produžava neizvesnost oko normalizacije snabdevanja.
Analitičari ističu da je tržište nafte pod uticajem suprotstavljenih faktora – dok su protoci kroz Hormuški moreuz efektivno zaustavljeni, slabija tražnja i povlačenje zaliha pomažu da cene ne pređu značajno iznad nivoa od 100 dolara. Međutim, pritisak je izraženiji na tržištu derivata: dizel, mlazno gorivo i sirovine za petrohemijsku industriju su već u deficitu, što primorava avio-kompanije i vlade na prilagođavanje operacija.
Čak i u slučaju ponovnog otvaranja moreuza, analitičari upozoravaju da bi obnova lanaca snabdevanja bila spora zbog dezorganizacije tankera, mogućih oštećenja rafinerija i proizvodnih postrojenja, kao i potrebe za ponovnim pokretanjem proizvodnje i logistike – što bi moglo potrajati nedeljama ili mesecima. Gubici u proizvodnji mogli bi dostići stotine miliona barela, što bi dugoročno zateglo tržište i podiglo minimalni nivo cene nafte nakon što se trenutna slabost tražnje povuče.
Pored spoljnopolitičke neizvesnosti, politička situacija unutar Irana može dodatno odložiti ili oslabiti eventualni dogovor, povećavajući rizik od volatilnosti cene. Ministar finansija Katara upozorio je da trenutni premijumi u ceni mogu predstavljati samo “vrh ledenog brega” i da bi veći efekti mogli biti vidljivi u naredna dva meseca ukoliko se ograničenja u moreuzu nastave.
Za sada, tržište nafte je dominantno pod uticajem rizika sa strane ponude, a oskudica naftnih derivata i ograničenja transporta putem Hormuškog moreuza sprečavaju značajniji pad cene. Očekuje se da će cene ostati oko sadašnjih nivoa dok ne dođe do jasnog i stabilnog otvaranja ključnih energetskih pravaca, a tržište će i dalje biti osetljivo na geopolitička dešavanja.