Nafta zabeležila rast od 60 odsto tokom marta, tržište nestabilno zbog američko-izraelskog napada na Iran, analitičari ne očekuju skok na 150 dolara
Cena sirove nafte na svetskim berzama nastavila je dinamičan rast i tokom poslednjih dana, dostižući nivo od 120 dolara za barel nakon što su američko-izraelske vojne akcije na Bliskom istoku izazvale neizvesnost na energetskom tržištu. Prema podacima objavljenim u martu, nafta je zabeležila rast od čak 60 odsto, a tržište karakterišu izuzetno brze i nepredvidive promene cena u kratkim vremenskim intervalima.
Tržišna nestabilnost dovela je do čestih oscilacija, ali za sada nije došlo do prekida glavnih tokova snabdevanja. Prema izjavama stručnjaka, nafta i dalje prolazi kroz Ormuzski moreuz, dok se iz Iraka i Saudijske Arabije isporuke realizuju naftovodima, što omogućava nastavak kontinuiteta u globalnom lancu snabdevanja. Urednica portala „Energija Balkana“ Jelica Putniković izjavila je da je tržište nafte u krizi, ali da su glavni pravci transporta za sada očuvani.
Iako su cene porasle blizu 120 dolara za barel, ekonomski analitičari procenjuju da dalje poskupljenje na 150 dolara nije realno u ovom trenutku. Urednica ekonomske rubrike dnevnog lista „Politika“ Jasna Petrović Stojanović ocenjuje da bi takav rast vrlo verovatno izazvao recesiju na globalnom nivou zbog visokih troškova energije i smanjenja ekonomske aktivnosti.
Tržište ostaje pod snažnim uticajem geopolitičkih dešavanja, a učesnici su oprezni zbog mogućnosti daljih eskalacija. Bliski istok je ključni region za svetsko snabdevanje naftom, a svaka promena u sigurnosti transportnih ruta direktno se odražava na volatilnost cena. Iako su isporuke kroz Ormuzski moreuz za sada stabilne, analitičari napominju da bi značajniji poremećaji mogli imati ozbiljne posledice po energetsku i privrednu stabilnost širom sveta.
Uprkos trenutnim tenzijama i rekordnom rastu tokom marta, poslednji podaci ukazuju na blagi pad cene, ali i na to da se vrednost nafte i dalje kreće oko 120 dolara za barel. Dalji razvoj situacije zavisiće od političke stabilnosti u regionu i spremnosti glavnih izvoznika da održe kontinuitet snabdevanja globalnog tržišta.









