Murban nafta beleži rast veći od 6 odsto zbog regionalnih tenzija, dok su Brent i WTI u padu; Indija pogođena blokadom Hormuza
Globalna tržišta energenata beleže snažnu divergenciju u kretanju cena, usled rasta geopolitičkih tenzija i promena u regionalnim tokovima snabdevanja. U poslednjoj trgovačkoj sesiji, referentne cene West Texas Intermediate (WTI) i Brent nafte zabeležile su pad: WTI je pao za 2,06 odsto na 94,16 dolara po barelu, dok je Brent oslabio 1,45 odsto na 107,1 dolar po barelu, prema podacima od petka, 20. marta 2026. godine (5:02 GMT).
Za razliku od toga, Murban nafta, ključni regionalni benchmark iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, porasla je na 131 dolar po barelu, što je rast od više od 6 odsto u jednom danu. Ovaj skok ukazuje na izuzetno zategnute fizičke zalihe na Bliskom istoku, gde poremećaji izazvani tenzijama sa Iranom ograničavaju izvoz i podižu lokalne cene.
Pad cena Brent i WTI na svetskim berzama sugeriše kratkoročno smirivanje tržišnog sentimenta, koje može biti posledica realizacije profita ili očekivanja privremenih korekcija u snabdevanju. Međutim, rast cene Murban nafte pokazuje da se fizičko tržište odvaja od papirnog, posebno u regionima sa visokim rizikom od prekida isporuka.
Analitičari ističu da ova razlika između globalnih i regionalnih referentnih cena može da se produbi ukoliko poremećaji potraju, što bi posebno pogodilo kupce iz Azije koji zavise od nafte iz Persijskog zaliva. Trgovci su sve skloniji ukalkulisavanju lokalnih nestašica, dok fizičke isporuke u rizičnim zonama postaju znatno skuplje od finansijskih ugovora na svetskim berzama.
Poseban problem beleži Indija, gde je blokada moreuza Hormuz prekinula oko 90 odsto uvoza tečnog naftnog gasa (LPG), čime je osvetljena visoka zavisnost te zemlje od snabdevanja iz zaliva. Sa domaćom proizvodnjom koja pokriva samo 40 odsto ukupne potrošnje, ova situacija je izazvala paničnu kupovinu i racionalizaciju goriva širom ekonomije. Alternativne isporuke iz SAD, Rusije ili Norveške su znatno skuplje i logistički ograničene, što otežava brzu zamenu zalivskih količina.
Osim nafte, zabeležen je i pad cena prirodnog gasa za 1,23 odsto, na 3,127 dolara, pokazuju podaci sa tržišta u petak ujutru. Ovaj trend reflektuje slabiju kratkoročnu tražnju ili promene u očekivanjima potrošnje gasa.
Tržišni posmatrači upozoravaju da bi, ukoliko se regionalne tenzije i dalje budu zaoštravale, trenutni jaz između globalnih i lokalnih cena mogao predstavljati rani signal ozbiljnijih poremećaja u globalnom snabdevanju energentima.