Prema analizama, ukoliko se sukob na Bliskom istoku produži, rast cene sirove nafte mogao bi uticati na privredu Srbije i globalno tržište
Energetska kriza izazvana aktuelnim dešavanjima u Iranu mogla bi imati značajne posledice po globalnu i domaću ekonomiju, procenjuje dr Ivan Nikolić, ekonomista i upravnik Centra za ekonomska istraživanja. Kako ističe, ukoliko se sukob na Bliskom istoku okonča u roku od nekoliko nedelja, posledice po Srbiju i region mogle bi biti ograničene. Međutim, u slučaju duže eskalacije, očekuje se da cena sirove nafte poraste na 150 dolara po barelu, što bi predstavljalo ozbiljan pritisak na ekonomske tokove.
Dr Nikolić navodi da bi takav skok cene nafte izazvao rast troškova energije, što bi se prelilo i na ostale sektore privrede kroz povećanje cena goriva, električne energije i transporta. U tom scenariju, globalna ekonomija bila bi suočena sa novim talasom inflacije i usporavanjem privredne aktivnosti. Prema njegovoj proceni, Srbija bi se našla pod dodatnim pritiskom zbog uvozne zavisnosti od energenata i oscilacija na međunarodnom tržištu.
Trenutno, prema smernicama Međunarodne agencije za energiju (IEA) i preporukama Evropske komisije, razmatraju se mere poput rada od kuće i štednje električne energije i goriva kako bi se ublažio udar na privredu. Dr Nikolić, međutim, naglašava da za sada nema potrebe za ovakvim merama u Srbiji, pošto su domaće zalihe energenata stabilne i nije došlo do poremećaja u snabdevanju.
Ukoliko bi došlo do dužeg poremećaja na tržištu nafte, domaće institucije i kompanije morale bi da preduzmu dodatne mere štednje i racionalizacije potrošnje, što bi uključivalo i mogućnost prelaska na rad od kuće u pojedinim sektorima, kao i privremena ograničenja potrošnje energije. Ovakve mere bi imale za cilj sprečavanje ozbiljnijih posledica po stanovništvo i privredu.
U širem kontekstu, rast cene nafte iznad 100 dolara po barelu već je doveo do povećanja troškova transporta i sirovina na svetskom tržištu, a potencijalni skok na 150 dolara značio bi dodatni pritisak na troškove proizvodnje i svakodnevnog života, kako za građane tako i za privredne subjekte u Srbiji.
Analize ukazuju da bi eventualni rast cene nafte do 150 dolara po barelu mogao značiti i rast inflacije, dodatno usporavanje privrednog rasta i potrebu za novim merama fiskalne i monetarne politike. U ovom trenutku, situacija se pomno prati i institucije su spremne da reaguju u skladu sa razvojem događaja na globalnom tržištu energenata.