Američka proizvodnja nafte i povratak Venecuele na tržište smanjuju rizik od dugotrajnih poremećaja snabdevanja i štite domaću ekonomiju
Cena sirove nafte porasla je na 113 dolara za barel usled eskalacije tenzija sa Iranom, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih poremećaja u globalnom snabdevanju energentima. Za razliku od prethodnih kriza na Bliskom istoku, američka ekonomija sada ulazi u ovakve situacije sa znatno snažnijom pozicijom, jer su Sjedinjene Američke Države postale najveći svetski proizvođač energije. Prema podacima američke Agencije za energetiku, poslednji rast cena nafte nije prouzrokovao iste efekte kao ranijih decenija, budući da veći deo prihoda od energenata ostaje u zemlji i koristi domaćim energetskim kompanijama.
U prethodnim krizama, rast cena nafte značio je značajno povećanje troškova goriva za potrošače i odliv milijardi dolara u inostranstvo. Današnja situacija je drugačija – američke kompanije profitiraju od viših cena, dok se uticaj na širu ekonomiju ublažava zahvaljujući većoj domaćoj proizvodnji i izvozu. Uz to, povratak Venecuele na svetsko tržište nafte dodatno povećava fleksibilnost kupaca i olakšava balansiranje ponude, prema podacima međunarodnih analitičkih kuća.
Iako potrošači i dalje osećaju efekat kroz rast cena benzina, tržišni poremećaji su, prema analitičarima, uglavnom privremeni i rezultat su pre svega geopolitičkih strahova, a ne realne nestašice. Poslednji skok cena pokrenut je zabrinutošću oko izvoza iz regiona, ali globalni kupci sada imaju mogućnost da se oslone na američku i venecuelansku naftu, što smanjuje rizik od dugotrajnih poremećaja.
Američka ekonomija je zahvaljujući povećanom izvozu i rastućem uticaju na globalnom energetskom tržištu manje izložena spoljnim šokovima. Prema zvaničnim podacima, deo prihoda koji bi nekada odlazio u druge zemlje sada ostaje u SAD, pomažući domaćoj industriji i zaposlenima u sektoru energije. Istovremeno, kompanije iz oblasti transporta i logistike beleže kratkoročne troškove zbog skupljeg goriva, ali ukupni makroekonomski uticaj ostaje ograničen vlastitom energetskom samostalnošću.
Stručnjaci ističu da je američka pozicija na tržištu energenata ključna za stabilizaciju tokom geopolitičkih kriza, dok povratak Venecuele doprinosi diverzifikaciji izvora snabdevanja. Tako se uprkos rastu cena nafte, efekti na američke potrošače i privredu razlikuju u odnosu na ranije periode, zahvaljujući strukturnim promenama u globalnoj energetskoj ravnoteži.
Source: https://www.ibtimes.com/americas-energy-independence-economic-story-behind-iran-conflict-3800792