Brent nafta sa 70 na 115,98 dolara, aluminijum 4,2% više na 3.435 dolara po toni; investitori očekuju rast inflacije i volatilnost
Cene nafte i metala naglo su porasle nakon što su obnovljene tenzije na Bliskom istoku izazvale zabrinutost investitora za snabdevanje i ekonomski rast. Prema najnovijim tržišnim podacima, američka sirova nafta (U.S. crude) skočila je za 1,95 dolara na 101,59 dolara po barelu, dok je Brent nafta porasla za 3,41 dolar i dostigla 115,98 dolara po barelu, što predstavlja značajan skok u odnosu na nivo pre izbijanja konflikta, kada se Brent trgovao blizu 70 dolara.
Ovaj rast cena usledio je nakon što je privremeno zaustavljeno prethodno poskupljenje, pošto je američki predsednik Donald Tramp produžio rok do 6. aprila za potencijalnu vojnu intervenciju protiv Irana. Međutim, kako se neizvesnost produbljuje, tržišta su nastavila uzlazni trend, a investitori sve više očekuju da bi sukob mogao biti prolongiran, što podstiče strah od rasta inflacije na globalnom nivou, posebno u Aziji gde bi viši troškovi energije mogli dodatno usporiti privredu.
Analitičari napominju da je i pored toga što se ne očekuje dugotrajan konflikt, kratkoročna volatilnost gotovo izvesna. “Iako ne očekujemo da će sukob biti dug, predviđamo povećanu volatilnost u narednom periodu”, ocenio je Xavier Lee, viši analitičar akcija iz Morningstar Research.
Rast cena nije ograničen samo na energente. Aluminijum je u ranim fazama trgovanja zabeležio skok od 6%, da bi se zatim stabilizovao na 4,2% iznad prethodnog nivoa, sa cenom od 3.435 dolara po toni na Londonskoj berzi metala. Ovaj rast usledio je nakon što su napadi Irana pogodili dva velika proizvodna postrojenja u Zalivu, izazivajući bojazan od poremećaja u snabdevanju.
“Eskalacija i širenje sukoba na Bliskom istoku podigla je cene sirove nafte i aluminijuma već na otvaranju trgovanja”, navela je Ipek Ozkardeskaya, analitičarka Swissquote Bank. Paralelni rast cene energenata i industrijskih metala ukazuje na šire rizike na strani ponude, jer tržišta procenjuju i trenutne poremećaje i dugoročnu neizvesnost povezanu sa regionom.
Investitori i analitičari prate dalji razvoj događaja, budući da bi nastavak eskalacije mogao dodatno uticati na globalne tokove i povećati pritisak na inflaciju i privredni rast, posebno u azijskim ekonomijama koje su zavisne od uvoza energenata.








