Globalna energetska kriza premašila nivoe iz 1973. i 2022. godine, avionske karte u Evropi skuplje za više od 100 dolara
Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopštila je da svet trenutno prolazi kroz najtežu energetsku krizu u istoriji, usled rata u Iranu i blokade Ormuskog moreuza. Cena nafte Brent dostigla je 95 dolara po barelu (10.300 dinara), dok su poremećaji u snabdevanju i rast geopolitičkih tenzija doveli do rasta cena goriva i drugih energenata širom sveta.
Direktor IEA Fatih Birol izjavio je da je trenutna kriza teža od naftnih šokova iz 1973. i 1979. godine, kao i od poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini 2022. godine. “Kriza je već ogromna, posebno kada se objedine posledice krize sa naftom i gasom iz Rusije”, naglasio je Birol u intervjuu za francuski radio.
Blokada Ormuskog moreuza, ključnog za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, dodatno je pogoršala stanje na tržištu. Prema izjavama Birola, oporavak proizvodnje energenata na Bliskom istoku mogao bi da potraje i do dve godine, pri čemu će brzina oporavka biti različita po državama. “U Iraku će oporavak trajati znatno duže nego u Saudijskoj Arabiji”, precizirao je Birol.
Uticaj na transport je već vidljiv: prema analizi organizacije Transport & Environment, prosečna cena avionskih karata za transatlantske letove iz Evrope porasla je za više od 100 dolara (11.000 dinara), a za letove iz Pariza do Njujorka cena je viša za 152 dolara (16.700 dinara) u odnosu na period pre izbijanja konflikta 28. februara.
IEA trenutno ne planira dodatno oslobađanje strateških rezervi nafte, ali je ta opcija i dalje na stolu. Na tržištu vlada neizvesnost pred nastavak pregovora između Irana i SAD, dok se očekuje da naredni krug razgovora bude održan u Pakistanu pre isteka trenutnog primirja.
U Sjedinjenim Američkim Državama, predsednik Donald Tramp i sekretar za energiju imaju različita predviđanja po pitanju cene benzina, ali zvanične prognoze ukazuju na mogućnost da cene ostanu iznad tri dolara (325 dinara) po galonu tokom cele godine.
Stručnjaci upozoravaju da bi produžena kriza mogla imati dugoročne posledice po globalnu ekonomiju, dok je oporavak energetskog sektora na Bliskom istoku ključan za stabilizaciju svetskih tržišta.