Investiciono zlato zabeležilo pad vrednosti poslednjih nedelja, dok američki dug prelazi 39 biliona dolara i centralne banke ostaju neto kupci
Na globalnom tržištu plemenitih metala, cena investicionog zlata prošla je kroz izraženu korekciju tokom poslednjih nekoliko nedelja, iznenadivši očekivanja investitora koji su tradicionalno navikli da zlato služi kao sigurno utočište u uslovima geopolitičkih tenzija. Iako su sukobi na Bliskom istoku i poremećaji u trgovini naftom stvorili ambijent za rast cena, zlato je zabeležilo pad vrednosti u kratkom roku, što analitičari objašnjavaju dinamikom tržišta u ranoj fazi krize.
Prema oceni srpske kompanije Tavex, koja se bavi trgovinom zlatom, pad vrednosti zlata u aktuelnim uslovima posledica je preraspodele kapitala investitora ka imovini koja donosi prinos, pre svega američkom dolaru i obveznicama, usled rasta kamatnih stopa i inflatornih pritisaka izazvanih rastom cena nafte. Uprkos očekivanju da će zlato automatski rasti u kriznim fazama, tržišta često prolaze kroz nekoliko faza – od početne panike i prodaje do kasnijeg održivog uzlaznog trenda.
Primer iz 1973. godine, kada je OPEK ograničio proizvodnju nafte i izazvao skok cena sa tri na 12 dolara po barelu, pokazuje sličan obrazac: u prvoj fazi zlato je beležilo pad, da bi tokom narednih godina vrednost porasla za oko 150 odsto, a u periodu od 1971. do 1980. godine ukupno 2.300 odsto.
Georgi Hristov iz Tavex zlato&srebro izjavio je da se tržište zlata trenutno nalazi u fazi apsorpcije, u kojoj su cene pod pritiskom, a investitori donose odluke vođene strahom. On naglašava da je važno razlikovati kratkoročne padove od dugoročnog trenda, napominjući: „Ljudi očekuju da zlato odmah poraste tokom krize. U stvarnosti, tržišta se kreću u fazama — a te faze često vode ka početnom padu pre nego što započne održiv uzlazni trend“.
S obzirom na aktuelne makroekonomske rizike, uključujući rast nacionalnog duga Sjedinjenih Američkih Država koji je prešao 39 biliona dolara (hiljadu milijardi dolara), analitičari ukazuju na dugoročnu zabrinutost u pogledu stabilnosti globalnih valuta. Istovremeno, centralne banke širom sveta nastavljaju da budu neto kupci zlata, što potvrđuje da osnovna tražnja za ovim plemenitim metalom ostaje snažna.
Hristov zaključuje da zlato nije instrument za brzu zaradu, već sredstvo očuvanja vrednosti tokom perioda volatilnosti i globalnih promena, podsećajući da razlika između investiranja i emotivnog reagovanja postaje posebno vidljiva u ovakvim tržišnim okolnostima.
Source: https://www.bizsrbija.rs/vesti/zlato-je-zastalo-sta-se-dogaa