Cene zlata u Saudijskoj Arabiji i Indiji prate rast, dok međunarodna tržišta beleže skok od 1,88 odsto
Cena zlata u Dubaiju porasla je na 565,25 dirhama (oko 157 evra) za 24-karatni standard u petak ujutru, što predstavlja rast u odnosu na prethodni dan kada je iznosila 561,50 dirhama. Rastuća cena beleži se i kod 22-karatnog zlata, koje je dostiglo 523,50 dirhama, u poređenju sa 520,00 dirhama dan ranije. Ovaj skok usledio je nakon perioda oštrog pada cena, kada je tokom nedelje došlo do pada veće od 30 dirhama u jednom danu i ukupno više od 80 dirhama od početka marta.
Globalna cena zlata povećala se za 1,88 odsto na 4.662,97 dolara po unci, što signalizira obnovljeno interesovanje investitora nakon korektivne faze na tržištu. Iako bi geopolitičke tenzije, posebno rat SAD i Izraela protiv Irana, obično doprinele jačanju tražnje za sigurnim ulaganjima poput zlata, tržište trenutno pokazuje oprezniji pristup, a rast cena više je posledica kupovine na nižim nivoima nego straha investitora.
Sličan trend zabeležen je i u Saudijskoj Arabiji, gde je cena 24-karatnog zlata porasla na 574,00 dirhama sa 566,00, a 22-karatnog na 527,00 sa 520,00 dirhama. U Indiji je 24-karatno zlato dostiglo 150.930 rupija za 10 grama, u odnosu na 150.270 rupija prethodnog dana, dok je 22-karatno poraslo na 138.350 sa 137.750 rupija, uz kontinuiranu potražnju pred praznične kupovine.
Na međunarodnim tržištima, cena zlata se oporavlja nakon šest uzastopnih dana pada, ali analitičari ističu da su ukupni tržišni signali i dalje neujednačeni. Prema analitičarima Julius Baer-a, tržište plemenitih metala je izuzetno mirno, uprkos geopolitičkim rizicima, dok jačanje američkog dolara, rast prinosa na američke obveznice i očekivanja o strožoj monetarnoj politici utiču na ograničavanje rasta zlata.
Američka centralna banka (Fed) odlučila je da zadrži kamatne stope nepromenjene, što je dodatno umanjilo privlačnost zlata kao investicije. Istovremeno, nije zabeležen značajan priliv sredstava u fondove fizičkog zlata, što ukazuje na odsustvo izraženog interesa za takozvane “safe-haven” investicije. Julius Baer procenjuje da bi za povratak zlata na ulogu sigurnog utočišta bila potrebna ozbiljnija eskalacija sukoba ili širi rizik na finansijskim tržištima.