Vrednost 24K zlata porasla sa 563,25 na 566,75 dirhama, tržište oprezno nakon pada od gotovo 12 odsto u martu
Cena zlata na tržištu u Dubaiju nastavila je rast četvrti dan zaredom, dostigavši 566,75 dirhama (oko 57.000 dinara) za 24K zlato rano u sredu, što je povećanje u odnosu na prethodnih 563,25 dirhama. Istovremeno, 22K zlato poraslo je sa 521,50 na 525 dirhama. Ovaj oporavak dolazi nakon izuzetno volatilnog marta, kada je cena zlata zabeležila pad od skoro 12 odsto, što predstavlja najoštriji mesečni pad od oktobra 2008. godine.
Tokom poslednjih nedelja, cena zlata je nakon značajnog pada uspela da se oporavi sa nivoa ispod 4.700 dolara po unci, što je rezultat smanjenih očekivanja o sniženju kamatnih stopa u SAD i jačanja dolara. Investitori su tokom marta usmerili kapital ka imovini koja nosi prinos, pre svega zbog rasta prinosa na američke državne obveznice i promenjenih očekivanja u vezi sa monetarnom politikom.
Prema analizi tržišnih stratega, tradicionalna funkcija zlata kao “sigurne luke” tokom geopolitičkih tenzija bila je narušena. Ahmad Asiri, istraživački strateg, ocenjuje da je rast prinosa i jačanje dolara “izazvalo bolnu korekciju vrednosti zlata”, jer su investitori odustali od očekivanja monetarnog popuštanja i okrenuli se jačim prinosima i volatilnosti drugih tržišta.
Poslednji rast cene zlata podstaknut je signalima o potencijalnom smirivanju tenzija na Bliskom istoku i ublažavanju rizika od eskalacije sukoba, što je uticalo na jačanje akcija i slabljenje dolara. Takođe, obveznički trgovci su smanjili očekivanja za agresivno podizanje kamata, dok su pažnju preusmerili na rizike po ekonomski rast.
Iako je došlo do kratkoročnog oporavka, analitičari naglašavaju da je oprez i dalje dominantan među kupcima, s obzirom da su cene i dalje niže u poređenju sa vrhuncem iz sredine marta, kada je 24K zlato prelazilo 600 dirhama. Asiri ističe da je tržište izabralo prinos dolara i volatilnost naftnog tržišta naspram tradicionalne sigurnosti zlata.
Dugoročne prognoze ostaju uslovljene makroekonomskim signalima, kretanjem prinosa, valutnih kurseva i energetskih tržišta. Globalne banke zadržavaju konstruktivan stav prema zlatu, ali kratkoročna očekivanja zavise od daljih dešavanja na tržištu kapitala i geopolitičkih rizika.









