Rast inflacije postaje strukturalan zbog poremećaja u globalnim lancima snabdevanja energijom, što ograničava manevarski prostor centralnih banaka
Rat u Iranu uzdrmao je globalna finansijska tržišta, posebno kroz nagli rast cena nafte i sve naglašeniju inflaciju. Prema tržišnim podacima, ova geopolitička kriza dovela je do trajnih poremećaja u lancima snabdevanja, što je izazvalo rast cena energenata i postavilo dugoročni “inflacioni pod” na globalnom nivou. Centralne banke, koje su od 2008. do 2021. godine mogle da intervenišu spuštanjem kamata i ubrizgavanjem likvidnosti, sada se suočavaju sa ograničenim mogućnostima za takve poteze.
Od početka konflikta, tržišni narativ je bio da će skok cena nafte i inflacija biti privremeni, a centralne banke će brzo reagovati smanjenjem kamata, kao što su činile prethodnih godina. Međutim, stručnjaci ističu da se sada formira nova realnost: inflacija ostaje povišena, a energetska tržišta su postala izuzetno fragilna.
Jedan od ključnih izazova je što svetske ekonomije sada teže ka energetskoj nezavisnosti i sigurnosti, što vodi ka deglobalizaciji tržišta, rastu troškova i smanjenju inovacija. Analitičari navode da će države sve više koristiti energetiku kao geopolitičko oružje, dok se modeli zasnovani na globalnoj efikasnosti i niskim cenama urušavaju. Ovaj trend već ima posledice na industrijsku proizvodnju, sektor đubriva, hranu, pa čak i na snabdevanje industrije čipova zbog ograničenja u isporuci helijuma i sumpora preko Hormuškog moreuza.
Organizacije poput Ujedinjenih nacija upozoravaju da bi zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno poguralo cene hrane i životne troškove širom sveta. Istovremeno, podaci pokazuju da je globalni CPI od 2008. do 2021. prosečno bio ispod 3%, da bi tokom krize 2022. skočio na 8%, pa se vratio na 3% u 2024. Ova relativna stabilnost sada je poljuljana, što centralnim bankama znatno otežava donošenje odluka o kamatama.
Za investitore na berzama, kao i za kripto tržište, ovo znači povećanu volatilnost i ograničene povrate. Tržišta će se verovatno suočiti sa više neizvesnosti, jer će centralne banke imati manje prostora da stimulišu ekonomski rast kao ranije. Situacija pokazuje da je era jeftinog novca okončana, a globalno tržište ulazi u fazu više inflacije i strukturnih promena.