Energetski intenzivne industrije najviše pogođene, inflacija i poremećaj snabdevanja prete globalnoj ekonomiji, upozoravaju stručnjaci
Globalna ekonomska scena suočava se sa rastom cena energenata, što prema analizama stručnjaka predstavlja ozbiljan izazov za industriju, potrošače i celokupnu privredu. Očekuje se da će prvi i najjači udar pretrpeti sektori sa visokom potrošnjom energije, kao i industrije koje su direktno vezane za transport i logistiku. Prema rečima profesorke Ekonomskog fakulteta Jelene Žarković, trenutna situacija nosi veći rizik za svetsku ekonomiju nego kriza iz 2008. godine, dok je inflacija označena kao neminovna posledica.
Profesor primenjene ekonomije sa Univerziteta “Džon Hopkins” Stiv Hanke ističe da će rast troškova energenata uticati ne samo na tržište nafte, već i na lance snabdevanja, cene hrane i svakodnevne životne troškove građana. Pored toga, upozorava se na realan rizik od pojave stagflacije, što označava istovremeni rast cena i pad privredne aktivnosti.
U analizi tržišnih kretanja, profesorka Žarković naglašava da su energetski intenzivne industrije, poput metalske, hemijske i transportnog sektora, najizloženije udaru poskupljenja. Takva dinamika može dovesti do smanjenja proizvodnje i rasta cena gotovih proizvoda, što dodatno podstiče inflatorne pritiske. Istovremeno, poremećaji u lancima snabdevanja uslovljavaju rast cena hrane i osnovnih potrepština, što direktno pogađa potrošače i može dovesti do smanjenja kupovne moći.
Hanke naglašava da posledice krize prevazilaze okvire pojedinačnih tržišta i da se očekuje domino efekat kroz globalnu privredu. “Kriza neće biti ograničena na naftno tržište. Uticaće i na cene hrane, rast troškova života i opštu neizvesnost na tržištima”, navodi on.
Stručnjaci ukazuju i na mogućnost da pojedine kompanije i investitori profitiraju u ovakvim okolnostima, posebno oni koji imaju diverzifikovane izvore snabdevanja ili su ranije investirali u alternativne izvore energije. S druge strane, velika većina privrede i građana suočiće se sa rastućim troškovima i neizvesnošću.
Ekonomisti zaključuju da je u ovakvom okruženju ključno praćenje inflacionih trendova i pravovremeno prilagođavanje makroekonomske politike, kako bi se ublažili negativni efekti na privredu i očuvala stabilnost tržišta.