Porast cena plastike na globalnom tržištu posledica je poskupljenja nafte, ali Srbija još nije direktno pogođena zbog strukture uvoza sirovina
Globalni rast cena plastike rezultat je značajnog poskupljenja nafte u prethodnom periodu, ali Srbija za sada ne oseća direktan udar na domaće potrošače i privredu, izjavio je sekretar Udruženja za hemijsku industriju Privredne komore Srbije Dragan Stevanović. On je istakao da Srbija uvozi relativno mali deo sirovina iz regiona Persijskog zaliva, što ublažava trenutne efekte globalnih poremećaja na domaćem tržištu.
Stevanović je naglasio da cene plastike na svetskim berzama rastu pre svega zbog povećane cene sirove nafte, koja je ključna komponenta u proizvodnji plastike. Iako su globalni lanci snabdevanja osetili poremećaje i rast troškova, domaći proizvođači i potrošači još uvek nisu suočeni sa značajnijim poskupljenjem plastičnih proizvoda.
Prema rečima Stevanovića, Srbija je u prednosti jer ima sopstvenu proizvodnju sirovina. HIP-Petrohemija, kao ključni domaći proizvođač, raspolaže kapacitetom od 600.000 tona godišnje, dok se dodatnih 150.000 tona uvozi. Ova kombinacija sopstvene proizvodnje i ograničenog uvoza iz regiona Persijskog zaliva omogućava veću stabilnost cena na domaćem tržištu, u poređenju sa državama koje su više zavisne od uvoza.
Ipak, Stevanović upozorava da je dalji tok kretanja cena neizvestan, jer globalne promene na tržištu sirovina mogu indirektno uticati i na Srbiju u narednim mesecima. Trenutno, međutim, građani i privreda Srbije nisu izloženi naglom rastu cena plastičnih proizvoda koji je zabeležen na svetskim tržištima.
Naftna komponenta ostaje ključni faktor u formiranju cene plastike. Ukoliko se trend rasta cena sirove nafte nastavi, realno je očekivati da će i domaće tržište osetiti pritisak kroz skuplje sirovine i finalne proizvode. Do tada, zahvaljujući strukturi izvora sirovina, Srbija ostaje relativno zaštićena od šokova sa svetskog tržišta.