Bankama dozvoljeno odlaganje plaćanja do tri meseca, smanjeni rezervni zahtevi i podrška likvidnosti kao odgovor na posledice rata u Iranu
Centralna banka Katara (Qatar Central Bank – QCB) saopštila je u ponedeljak da uvodi paket posebnih mera podrške s ciljem očuvanja finansijske stabilnosti u zemlji, usled rastuće neizvesnosti i poremećaja na tržištu izazvanih ratom u Iranu, koji traje već petu nedelju. Prema zvaničnim informacijama, bankama u Kataru omogućeno je da klijentima pogođenim trenutnim uslovima omoguće odlaganje otplate glavnice i kamata na kredite u trajanju do tri meseca.
Pored toga, QCB je najavila pružanje neograničenih repurchase (repo) likvidnosnih linija u katarskim rijalima, koje će biti obezbeđene državnim hartijama od vrednosti i drugim prihvatljivim instrumentima iz portfolija banaka. Ove mere imaju za cilj da bankama omoguće pristup likvidnosti bez ograničenja, dok istovremeno smanjuju rezerve koje su banke obavezne da drže kod centralne banke, čime se povećava njihova sposobnost da odgovore na potencijalne šokove i podrže privredu.
Terminske repo operacije (sa rokom dospeća do tri meseca) takođe su deo paketa, omogućavajući finansijskim institucijama da planiraju likvidnost u srednjem roku u uslovima nestabilnog okruženja.
Odluka centralne banke doneta je kao direktan odgovor na ekonomske poremećaje izazvane regionalnim sukobima i rastućim pritiscima na finansijski sektor u državama Zaliva. S obzirom da rat u Iranu traje više od mesec dana, mere su usmerene na olakšavanje pritiska na klijente i jačanje otpornosti bankarskog sistema.
“Mere za podršku likvidnosti i odlaganje otplate kredita imaju zadatak da zaštite solventnost banaka i obezbede kontinuitet finansiranja privrede u neizvesnom periodu”, navodi se u saopštenju centralne banke.
Kontekst odluke centralne banke Katara odražava širu strategiju monetarnih vlasti u zalivskom regionu, koje nastoje da amortizuju posledice geopolitičkih tenzija i očuvaju poverenje investitora i građana u stabilnost finansijskog sistema. Slične mere su ranije preduzimale centralne banke u regionu tokom prethodnih globalnih i regionalnih kriza, a sadašnje intervencije svedoče o spremnosti na brzu reakciju kako bi se sprečile potencijalne sistemske posledice na ekonomiju.