Cena Brent nafte skočila sa 70 na 100 dolara zbog blokade Hormuškog moreuza, inflacija pod uticajem poskupljenja goriva
Američka naftna kompanija Chevron saopštila je da građani treba da voze manje i štede energiju, budući da su cene goriva ostale na visokom nivou usled geopolitičkih tenzija u Iranu i blokade Hormuškog moreuza. Izvršni direktor kompanije, Andy Walz, izjavio je da su mere štednje poželjne bez obzira na aktuelne cene, naglašavajući da je energija ključna za svakodnevni život, ali da je njena racionalna upotreba nužna.
Cena Brent sirove nafte porasla je sa oko 70 dolara u februaru na nivo između 90 i 100 dolara, pri čemu je krajem marta zabeležen kratkotrajan skok do gotovo 120 dolara po barelu. Ovaj rast posledica je sukoba u Iranu i zatvaranja strateški važnog Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto svetske energije.
Walz je ocenio da ne postoji jednostavno rešenje za snižavanje cena goriva dokle god globalna cena nafte ostaje na ovim nivoima. “Imamo sirovu naftu iz domaće proizvodnje, koja pomaže da se ublaži efekat na američko tržište, ali ukoliko se ovakva situacija nastavi duže vreme, pritisci će biti veći”, upozorio je Walz.
Prema podacima američkog Biroa za statistiku rada, energetski indeks je u martu zabeležio rast od 10,9 odsto na mesečnom nivou i 12,5 odsto na godišnjem. Cene benzina porasle su za 21,2 odsto u martu i 18,9 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, dok je cena lož ulja skočila 30,7 odsto samo u martu i 44,2 odsto na godišnjem nivou. Gorivo je učestvovalo sa gotovo tri četvrtine u ukupnom mesečnom rastu indeksa potrošačkih cena (CPI), koji je zabeležio povećanje od 0,9 odsto, što je najviši rast od juna 2022.
Ekonomski pritisci se odražavaju i na percepciju građana o stanju ekonomije. Prema poslednjem istraživanju Harvard CAPS/Harris, 53 odsto ispitanika smatra da je privreda u goroj situaciji nego tokom administracije bivšeg predsednika Joea Bidena, dok 47 odsto ocenjuje da su uslovi bolji. U istoj anketi, 62 odsto građana odgovornost za trenutnu ekonomsku situaciju prebacuje na Donalda Trumpa, dok 38 odsto smatra da je odgovorna aktuelna administracija.
Zbog nastavka geopolitičkih tenzija i rasta cena energenata, stručnjaci upozoravaju na moguće dodatne inflatorne pritiske i otežane uslove za privredu i građane, posebno ako se trenutna situacija na globalnom energetskom tržištu produži.








