Rizici po evropsku privredu rastu usled poremećaja na energetskom tržištu, ali ECB ne očekuje ponavljanje šoka iz 2022. godine
Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da pažljivo prati posledice sukoba u Iranu na energetsko tržište i potencijalne ekonomske posledice za evrozonu, ali ističe da trenutna situacija nije uporediva sa energetskim šokom iz 2022. godine. Predsednica ECB Kristin Lagard izjavila je da će banka ostati oprezna u donošenju odluka o monetarnoj politici, imajući u vidu volatilnost cena energenata izazvanu geopolitičkim tenzijama.
Lagard je naglasila da je evropska privreda sada otpornija na poremećaje u snabdevanju energentima zahvaljujući diverzifikaciji izvora i poboljšanoj energetskoj infrastrukturi, za razliku od 2022. godine kada su poremećaji izazvali nagli rast inflacije i poremetili privredni rast. ECB procenjuje da trenutni rast cena energije nije dostigao nivoe iz prethodnog perioda krize.
Sukob u Iranu izazvao je zabrinutost na globalnim tržištima, a cene nafte i gasa zabeležile su skok nakon eskalacije napetosti. Evropska unija je prethodnih godina intenzivirala uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) i povećala kapacitete skladišta, čime je smanjila zavisnost od pojedinačnih dobavljača i povećala stabilnost tržišta.
ECB ističe da trenutna inflacija ostaje pod kontrolom, ali upozorava da bi nastavak rasta cena energenata mogao imati uticaj na troškove preduzeća i domaćinstava, kao i na ukupnu potrošnju u evrozoni. Lagard je naglasila da će se banka prilagođavati novim okolnostima i koristiti sve instrumente monetarne politike ako bude potrebno.
U analizi se navodi da su evropska tržišta u ovom trenutku u boljoj poziciji za apsorpciju potencijalnih šokova, zahvaljujući naučenim lekcijama iz prethodnih kriza i bliskoj saradnji sa ključnim međunarodnim partnerima. ECB ostaje fokusirana na očuvanje stabilnosti cena i podršku održivom privrednom rastu u zoni evra.