ECB najavljuje povećanje kamatnih stopa u drugom kvartalu 2026, poslovni sektor suočen sa višim troškovima finansiranja i inflacijom
Kamatne stope na kredite za privredu u Srbiji suočavaju se sa pritiscima usled rasta euribora, koji je u poslednjih šest meseci porastao sa 2 na 2,15 odsto, pokazuju podaci iz bankarskog sektora. Očekivanja velikih investicionih banaka ukazuju da bi Evropska centralna banka (ECB) mogla da poveća referentne kamatne stope za po 25 baznih poena u aprilu i junu 2026. godine, što predstavlja preokret u odnosu na ranije prognoze o zadržavanju postojećeg nivoa kamata tokom cele godine.
Ove promene dešavaju se u uslovima pojačanih geopolitičkih tenzija, naročito na Bliskom istoku, koje su uzrokovale rast cena energenata i dodatne inflatorne pritiske. Posledično, promenljiva kamatna stopa na kredite u evrima, koja zavisi od euribora, direktno utiče na troškove zaduživanja poslovnog sektora, pre svega malih i srednjih preduzeća koja su najosetljivija na ovakve promene.
U evrozoni je tokom marta zabeležen najsporiji rast poslovne aktivnosti privatnog sektora u poslednjih deset meseci, što potvrđuje pad kompozitnog PMI indeksa na 50,5 poena. Analitičari upozoravaju na rizik od stagflacije, odnosno kombinacije rasta cena i usporavanja privrednog rasta. Povećani troškovi energenata i poremećaji u lancima snabdevanja dodatno pojačavaju pritisak na ECB da odgovori novim povećanjem kamata.
“Ne bismo ocenili da je došlo do naglog skoka euribora, reč je o umerenoj promeni sa dva odsto na 2,15 odsto. Ipak, pažljivo pratimo aktuelna geopolitička dešavanja na Bliskom istoku, jer je situacija vrlo promenljiva”, izjavio je Miloš Zečević, direktor Sektora računovodstva i kontrolinga u Erste banci. On je dodao da će dalji pravac kretanja kamata zavisiti od trajanja i epiloga sukoba, što bi moglo uticati na uvoznu inflaciju u Evropskoj uniji i Srbiji.
U Srbiji je u poslednjih šest meseci zabeležen rast kamatnih stopa na depozite u obe valute, što je posledica nesklada između snažnog kreditnog rasta i sporijeg rasta depozita. Ova dinamika utiče na likvidnost banaka i povećava cenu kreditiranja za privredu. Analitičari ističu da bi, ukoliko se trenutne geopolitičke tenzije nastave i cene energenata ostanu na visokom nivou, inflacija mogla dodatno porasti, što bi dovelo do novog ciklusa rasta kamata.
Finansijski analitičar Milan Beslać ocenjuje da će se uticaj rasta euribora relativno brzo preneti na realni sektor: “Ovu finansijsku turbulenciju osetićemo za mesec do dva, kada će poskupeti kreditna zaduženja ne samo za stambene kredite već i kredite za privredu.” On smatra da su mala i srednja preduzeća posebno izložena riziku zbog oslanjanja na bankarske kredite za obrtna sredstva i investicije.
U takvim okolnostima, kompanije će biti prinuđene da pažljivije planiraju zaduživanje i upravljanje likvidnošću, dok će banke pooštravati kriterijume kreditiranja. Stručnjaci upozoravaju da će finansijski pritisci, kao i ranije, biti preneseni na krajnje potrošače kroz rast cena proizvoda i usluga. Oprezna politika Narodne banke Srbije, koja do sada nije snižavala referentne stope, ocenjuje se kao adekvatan odgovor na globalne neizvesnosti, ali trend rasta kamata ukazuje na promenu finansijskih uslova za ceo poslovni sektor.
Source: https://www.bizsrbija.rs/vesti/geopoliticki-rizici-dizu-kamate-skuplje-zaduzivanje-privrede