Rast šestomesečnog euribora povećava mesečne obaveze za stambene kredite, dužnici sa promenljivom kamatom suočeni sa novim troškovima
Šestomesečni euribor, ključni referentni indeks za obračun kamata na stambene kredite u Srbiji, porastao je za pola procentnog poena tokom početka meseca i sada iznosi 2,5 odsto, pokazuju zvanični podaci. Ovaj rast direktno utiče na iznos mesečnih rata za korisnike kredita sa promenljivom kamatnom stopom, što posebno pogađa građane koji su se u poslednjih nekoliko godina zadužili za kupovinu nekretnina.
Za stambeni kredit u iznosu od 50.000 evra, prosečna mesečna rata povećava se za 28 evra, dok dužnici sa kreditima od 100.000 evra sada plaćaju 58 evra više u odnosu na prethodni obračunski period. Ove promene najviše pogađaju korisnike čiji su ugovori vezani za euribor kao promenljivu komponentu kamate, dok su krediti sa fiksnom kamatom izuzeti od ovakvih oscilacija.
Učešće kredita u ukupnoj kupovini stanova na tržištu Srbije beleži rast, dok je, prema aktuelnim podacima, nivo kašnjenja u otplati i dalje veoma nizak. Ovakva situacija rezultat je mera Narodne banke Srbije, kao i široke primene refinansiranja, što je omogućilo dužnicima da prilagode svoje obaveze promenama na tržištu.
Posle perioda u kome je euribor iz negativne zone skočio na četiri odsto, došlo je do stabilizacije na oko dva odsto, ali poslednji talas rasta ponovo vraća kamatne stope prema nivou od 4,5 odsto za pojedine dužnike. Ova kretanja stvaraju dodatni pritisak na kućne budžete i mogu uticati na potražnju za novim stambenim kreditima u narednom periodu.
Analitičari upozoravaju da će efekat rasta euribora biti najizraženiji kod onih koji su se u poslednje vreme zadužili, dok će korisnici kredita sa dužim stažom i onima koji su već refinansirali svoja dugovanja imati manje oscilacije u mesečnim obavezama. Ipak, niska stopa kašnjenja u otplatama ukazuje na relativnu stabilnost tržišta, dok banke nastavljaju da prate globalne trendove i usklađuju kamatne politike sa kretanjima na evropskom finansijskom tržištu.
Očekuje se da će dalje promene euribora zavisiti od monetarne politike Evropske centralne banke i ukupne inflacije u evrozoni, što će nastaviti da se reflektuje i na domaće finansijsko tržište i troškove zaduživanja građana Srbije.