EU pokreće hitan energetski paket dok troškovi energenata rastu, sa planom investicija od 660 milijardi evra godišnje do 2030.
Evropska komisija predstavila je sveobuhvatan hitan paket energetskih mera nakon što je sukob na Bliskom istoku uzrokovao povećanje troškova uvoza energenata za dodatnih 24 milijarde evra (oko 2.810 milijardi dinara) od eskalacije krize, bez povećanja količina isporučene energije. Novi plan, objavljen neposredno pred neformalni samit lidera EU na Kipru 23-24. aprila, sadrži niz kratkoročnih i dugoročnih mera s ciljem zaštite potrošača i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva.
Prema saopštenju Komisije, od početka sukoba na Bliskom istoku, Evropska unija je platila 24 milijarde evra više za uvoz energenata zbog viših globalnih cena, što dodatno naglašava ranjivost evropske privrede na geopolitičke poremećaje u snabdevanju energijom. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da je paket mera ekonomski i bezbednosni prioritet te naglasila: „Naša strategija donosi i hitne i strukturne mere olakšanja za građane i privredu. Moramo ubrzati prelazak na domaće, čiste izvore energije kako bismo obezbedili nezavisnost i sigurnost.”
Komisija procenjuje da je za energetsku tranziciju neophodno ulagati 660 milijardi evra godišnje do 2030. godine, što prevazilazi mogućnosti javnih fondova. U cilju privlačenja privatnog kapitala, EU će organizovati samit o investicijama u čistu energiju koji će okupiti institucionalne investitore, industrijske lidere i javne finansijere.
Za trenutno olakšanje, predložene su mere kao što su ciljane šeme podrške građanima i energetski vaučeri, privremeno smanjenje akciza na električnu energiju za najugroženija domaćinstva i novi okvir državne pomoći koji omogućava dodatnu podršku sektorima najizloženijim visokim cenama energije. Predviđeno je i uspostavljanje EU opservatorije za goriva, koja će pratiti proizvodnju, uvoz, izvoz i zalihe goriva, kako bi se pravovremeno identifikovali eventualni nedostaci.
Paket uključuje i mere podrške avio-industriji kroz pojašnjenje postojećih fleksibilnosti unutar regulatornog okvira EU, radi lakšeg prevazilaženja otkazanih letova i drugih poremećaja izazvanih energetskom krizom. Komisija planira da do leta predstavi Akcioni plan za elektrifikaciju sa obavezujućim ciljevima i uklanjanjem barijera za elektrifikaciju industrije, transporta i zgrada. Takođe, predloženo je ubrzano repowering vetroparkova i hidroelektrana, te zakonodavna inicijativa kojom bi se obezbedilo da porezi na električnu energiju budu niži od onih na fosilna goriva.
Izvršna potpredsednica za tranziciju na čistu energiju, Teresa Ribera, naglasila je: „Ne postoji alternativa Zelenoj agendi kada je reč o bezbednosti i konkurentnosti. Ove mere jačaju koordinaciju EU i štite najugroženije, dok ubrzavaju razvoj domaće čiste energije i elektrifikaciju.”
Najavljene mere predstavljaju odgovor na rastuće troškove energije i deo su šire strategije za jačanje ekonomske otpornosti i smanjenje zavisnosti od nestabilnih globalnih tržišta fosilnih goriva.