Zaoštravanje situacije na Bliskom istoku dovelo do rasta cene nafte, pad evropskih berzi i jačanje američkog dolara na početku nove nedelje
Evropske berze otvorile su novu nedelju u minusu, pri čemu je rastuća geopolitička napetost na Bliskom istoku dodatno pogoršala raspoloženje investitora. Cena nafte Brent porasla je na 114 dolara po barelu, dok je američki dolar nastavio da jača, a zlato je zabeležilo pad vrednosti. Prema dostupnim podacima sa tržišta, investitori su reagovali na poslednje političke poteze, među kojima je i postavljanje roka od 48 sati Iranu od strane američkog predsednika Donalda Trampa, sa zahtevom za potpuno otvaranje Ormuskog moreuza.
Cena nafte Brent trenutno se kreće na nivou od 112,97 dolara po barelu, uz rast od 3,11 odsto, dok je na tržištu zabeležena i cena od 114 dolara. Ovako visoka cena nafte posledica je straha od mogućih poremećaja u globalnom snabdevanju energentima, s obzirom na ključnu ulogu Ormuskog moreuza u svetskim tokovima nafte. Istovremeno, evropski akcijski indeksi nalaze se u padu, što signalizira pad poverenja investitora i pojačanu volatilnost tržišta kapitala.
Američki dolar beleži rast na međunarodnim valutnim tržištima, dok se evro prema dinaru trgovao na nivou od 117,4130 dinara bez značajnije promene. Gas je takođe zabeležio rast cene od 0,79 odsto, dok je zlato izgubilo 4,51 odsto vrednosti i spustilo se na 4.289,265 dinara po unci. Ovo ukazuje na izmeštene tokove kapitala sa tradicionalnih sigurnih ulaganja ka tržištima koja nude brži prinos u uslovima rastuće nesigurnosti.
Na svetskim berzama, cene akcija tehnoloških kompanija takođe su pod pritiskom. Amazon je u pre-market trgovanju zabeležio pad od 1,62 odsto, Meta 2,15 odsto, dok su Tesla i Microsoft izgubili 3,24, odnosno 1,84 odsto. Ovakva kretanja odražavaju globalni sentiment investitora i njihovu sklonost povlačenju iz rizičnijih klasa imovine tokom perioda povećane geopolitičke neizvesnosti.
Tržišni analitičari ističu da je odluka američke administracije da postavi ultimatum Iranu dodatno podigla tenzije, što direktno utiče na cene nafte i raspoloženje na finansijskim tržištima. Istovremeno, pad vrednosti zlata ukazuje na promene u investicionim strategijama i moguću spremnost većeg broja investitora da preusmere sredstva u valute ili energente.
Ukoliko se trenutna situacija nastavi, očekuje se nastavak pojačane volatilnosti na evropskim i svetskim tržištima, sa potencijalnim dugoročnim posledicama po cene energenata, kretanje valuta i vrednost akcija vodećih kompanija.