Brent oslabio 1,35 odsto na 98,05 dolara, sirova nafta pala 3,48 odsto na 95,58 dolara po barelu usled očekivanja pregovora SAD i Irana
Evropski berzanski indeksi registrovali su rast na početku dana, dok je cena nafte Brent pala na 98,05 dolara po barelu, prema najnovijim tržišnim podacima. Investitori su ohrabreni izjavama američkog potpredsednika Džej Di Vensa i očekuju mogući nastavak pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o primirju na Bliskom istoku.
Prema izveštaju sa tržišta energenata, u 9.30 sati cena sirove nafte pala je za 3,48 odsto na 95,582 dolara po barelu, dok je cena nafte Brent zabeležila pad od 1,35 odsto na 98,047 dolara. Ova kretanja ukazuju na smanjenje pritiska na tržištu sirovina usled mogućnosti diplomatskog rešenja između Vašingtona i Teherana, što bi moglo doprineti stabilizaciji ponude na globalnom tržištu nafte.
Rast evropskih indeksa dolazi nakon što su investitori pozitivno reagovali na potencijalni napredak u pregovorima, što smanjuje geopolitičke tenzije i rizik od daljih poremećaja u snabdevanju energentima. Iako detalji o specifičnim indeksima nisu objavljeni, generalni sentiment na glavnim evropskim berzama je pozitivan, što se odražava i na druge ključne finansijske instrumente.
Izjave američkog potpredsednika Džej Di Vensa dodatno su uticale na očekivanja investitora u pogledu nastavka razgovora sa Iranom o primirju na Bliskom istoku. Eventualni napredak u dijalogu mogao bi ublažiti zabrinutosti oko mogućih poremećaja u globalnom snabdevanju naftom, što se direktno reflektuje na cenu ovog energenta na svetskom tržištu.
Pad cena sirove nafte i Brenta mogao bi, u slučaju uspešnih pregovora, doprineti većoj stabilnosti i smanjenju volatilnosti na energetskim tržištima, dok bi rast indeksa mogao signalizirati povratak investitora ka rizičnijim klasama imovine. Dalji razvoj situacije zavisiće od konkretnih koraka u pregovorima između SAD i Irana, kao i od reakcija ostalih ključnih aktera na globalnom tržištu energenata.