Bivši evropski komesar Tjeri Breton predlaže ustavno ograničenje deficita na jedan odsto BDP-a zbog rasta troškova kamata
Bivši evropski komesar Tjeri Breton pozvao je na uvođenje stroge fiskalne discipline u Francuskoj, zahtevajući da se javni deficit ograniči na jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) kroz ustavne promene. Breton je u političkoj emisiji istakao da Francuska trenutno troši znatno više nego što prihoduje, što dovodi do godišnjeg deficita od oko 170 milijardi evra i ukupnog javnog duga koji iznosi približno 3,5 biliona evra (3.500 milijardi evra).
Prema Bretonovim rečima, ovakav nivo javnog deficita i zaduženosti nije održiv, posebno imajući u vidu rastuće troškove kamata koje država plaća na postojeći dug. On je naglasio da je potrebno preduzeti hitne mere kako bi se zaustavio trend povećanja javne potrošnje, ističući da su fiskalna disciplina i odgovorno upravljanje javnim finansijama ključni za ekonomsku stabilnost zemlje.
Francuska se poslednjih godina suočava sa značajnim izazovima u kontroli javnih finansija, a deficit od 170 milijardi evra godišnje predstavlja ozbiljan pritisak na budžet. Ukupni javni dug, koji sada dostiže 3,5 biliona evra, dodatno komplikuje mogućnosti za investiranje i održavanje makroekonomske stabilnosti. Rast troškova kamata dodatno opterećuje državni budžet i smanjuje prostor za finansiranje razvojnih projekata.
Breton je upozorio da bi uvođenje ustavnog ograničenja deficita na jedan odsto BDP-a predstavljalo važan signal investitorima i međunarodnim finansijskim institucijama o spremnosti Francuske da preduzme odlučne korake ka fiskalnoj odgovornosti. On je istakao da je ovakav pristup neophodan kako bi se očuvala dugoročna održivost javnog duga i izbegle negativne posledice po ekonomiju.
Prema oceni ekonomskih analitičara, predlog Tjerija Bretona dolazi u trenutku kada mnoge evropske zemlje razmatraju dodatne mere štednje i fiskalne konsolidacije zbog složenih globalnih ekonomskih uslova. Ograničavanje deficita na jedan odsto BDP-a zahtevalo bi značajne reforme u javnom sektoru i restrukturiranje državne potrošnje.
Implementacija ovakvog ustavnog ograničenja mogla bi dugoročno doprineti smanjenju fiskalnog rizika i jačanju poverenja investitora u francusku ekonomiju. Međutim, sprovođenje predloga zahteva širok politički konsenzus i detaljnu analizu uticaja na socijalne programe i ekonomski rast.