SAD prete napadom na iransku infrastrukturu, dok Savet bezbednosti UN blokira vojnu rezoluciju
Geopolitičke tenzije na Bliskom istoku ponovo su eskalirale nakon što su iranske vlasti izvestile da su oborile američki borbeni avion F-35, što je izazvalo snažnu reakciju Vašingtona. Prema izveštaju objavljenom 3. aprila 2026. godine, bivši predsednik SAD Donald Tramp zapretio je uništenjem ključnih energetskih postrojenja u Iranu, dok je međunarodna zajednica podeljena oko odgovora na novonastalu krizu.
Situacija je dodatno zakomplikovana nakon što su Kina, Rusija i Francuska uložile veto na nacrt rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, koja je predviđala vojnu akciju protiv Irana. Ovaj potez dodatno je pojačao neizvesnost na globalnim tržištima, posebno u energetskom sektoru, budući da je iranski region od ključnog značaja za svetsko snabdevanje naftom.
Analitičari ocenjuju da bi eventualni američki napad na iransku energetsku infrastrukturu mogao izazvati ozbiljne poremećaje u lancima snabdevanja i značajan skok cena nafte na globalnom tržištu. Stručnjaci upozoravaju da bi zatvaranje strateškog prolaza Ormuz moglo imati dalekosežne posledice za svetsku ekonomiju, s obzirom na to da više od 20 odsto globalne trgovine naftom prolazi ovim putem.
Tržišni učesnici pažljivo prate razvoj događaja, a volatilnost na energetskim i berzanskim indeksima beleži rast. Iako su zvanične cene sirove nafte i reakcije ključnih berzanskih indeksa u trenutku izveštavanja ostale relativno stabilne, očekuje se da bi svaka naredna eskalacija mogla izazvati brze i snažne oscilacije.
U širem kontekstu, ovaj incident podseća na ranije geopolitičke krize koje su uticale na tržišta kapitala i valutne kurseve širom sveta. Investitori u Srbiji i regionu takođe prate situaciju, jer bi nagli rast cena energenata mogao uticati na lokalnu inflaciju i kupovnu moć, uz podsećanje da je Belex15 u slično turbulentnim periodima beležio povećanu volatilnost.